Crnogorska policija u petak je objavila da je uhapsila muškarca M. K. kojeg traži Hrvatska, a hrvatski ministar pravosuđa Damir Habijan zatim je objasnio da je riječ o osobi za kojom je raspisana potjernica putem Interpola, na zahtjev Županijskog suda u Zagrebu, zbog ratnog zločina protiv civila na području Grubišnog Polja 1991. godine.

„Pravosudna tijela i institucije sarađuju, vidjeli ste da je i DORH imao susrete s partnerima u Crnoj Gori. Zločini ne zastarijevaju, mislimo da Crna Gora vrlo dobro razumije svoje obaveze. Procesuiranje ratnih zločina podrazumijeva poglavlje 23. i 24“, naglasio je Gordan Grlić, prenosi HRT.

„Postoje svjedoci, postoje dokazi, prema tome na osnovu dokaza i svjedočenja njegovo izručenje je i zatraženo jer je bio nedostupan hrvatskom zakonodavstvu i pravosuđu“, dodao je.

Grlić Radman je pozdravio hapšenje Milorada Kovačevića i dodao da se ono temelji na angažovanosti crnogorskih institucija, ali da je i rezultat dogovora i pritiska hrvatske diplomatije.

„Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore. Ovo je jedan dokaz saradnje s nadležnim institucijama i tijelima u Crnoj Gori jer je važno sva otvorena pitanja riješiti prije samog ulaska u Evropsku uniju“, rekao je novinarima Grlić Radman.

Ministar, koji je rekao da je u subotu prijepodne dvaput razgovarao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem o hapšenju, dodao je da su dobrosusjedski odnosi temelj stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, ali i „natkrovljujuće načelo“ EU-a.

Poručio je da Hrvatska očekuje nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja, ali i onih koja nisu samo bilateralne naravi, poput vladavine prava i pravosuđa.

„Odšteta logorašima, promjena imena bazena u Kotoru koji je bio nazvan po komandiru straže zloglasnog logora Morinj, a tu je jednako tako i vojna sukcesija simboličnim povratkom hrvatskog školskog broda ‘Jadran’“, naveo je kao primjere Grlić Radman.

Rekao je da je zabilježen “stanoviti (određeni) napredak” što se tiče povratka otete imovine, spomenuvši da je 51 tivatskoj porodici ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomatije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti “nekoliko porodica već upisano u katastar”.

Požalio se, međutim, da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine porodicama Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na porodicu Dabinović za koju je kazao da je nakon 10 godina napokon dobila ročište, no 25. decembar kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.

“Sigurno su mogli postupiti taktičnije i odrediti neki drugi datum ročišta, ali se kako god nadamo pozitivnom ishodu”, rekao je Grlić Radman.

Naglasio je da je to pitanje koje vlast u Crnoj Gori “sigurno mora riješiti prije ulaska u EU”, dodajući da u crnogorskom rukovodstvu vidi želju za rješavanjem otvorenih pitanja.