Kako je Šimun ocijenio, novi zakon postavlja temelj za integrisani zdravstveni sistem i pravi veliki iskorak ka modernom, digitalnom i bezbjednom zdravstvenom sistemu, koji rješava konkretne probleme sa kojima se građani godinama susrijeću – da se isti pregledi ponavljaju, da postoji nedovoljna razmjena podataka između ustanova i da pacijent često mora sam da prenosi svoju medicinsku dokumentaciju od jedne ustanove do druge.
Predloženi zakono, prema njegovim riječima, predviđa uspostavljanje integralnog zdravstvenog informacionog sistema, koji povezuje sve zdravstvene ustanove i nadležne institucije, i omogućava standardizovanu, bezbjednu i efikasnu razmjenu podataka u ukupnom zdravstvenom sistemu. Time se, navodi Šimun, stvara osnov da ljekari imaju potrebne informacije na vrijeme, bez obzira na to gdje se pacijent liječi.
“Predlog zakona, između ostalog, predviđa i uvođenje elektronskog zdravstvenog kartona, kao osnove za upravljanje zdravstvenim podacima o pacijentu, čime se obezbjeđuje objedinjenost, sigurnost i dostupnost ključnih podataka. Građanima se, istovremeno, garantuje pravo na uvid i kontrolu nad sopstvenim zdravstvenim podacima”, naveo je Šimun.
Kako je objasnio, poseban značaj predloženog zakona ogleda se u uvođenju modernijeg i jedinstvenog pristupa vođenju registara i evidencija u oblasti zdravstva.
“Koji se zasnivaju na pouzdanim izvorima podataka, interoperabilnosti sistema i standardizovanim metodologijama, s obzirom na to da značajan broj zakonom propisanih registara danas ne funkcioniše u punom obimu ili se vodi djelimično”, dodao je Šimun.
„Na taj način se omogućava kvalitetnije planiranje zdravstvene politike, bolje praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i donošenje odluka koje se zasnivaju na stvarnim i pouzdanim podacima, a ne na procjenama“, naglasio je ministar.
Istovremeno, Predlog zakona, kako je naveo, obezbjeđuje pravni okvir za razvoj savremenih digitalnih zdravstvenih usluga i odgovornu primjenu novih tehnologija, uključujući i vještačku inteligenciju, uz jasno definisana pravila, nadzor i zaštitu prava pacijenata.
Takođe, prvi put se jasno definiše kontrolisana sekundarna upotreba zdravstvenih podataka za javnozdravstvene, istraživačke i razvojne svrhe.
“Na taj način zdravstveni sistem postaje brži, efikasniji i pravedniji za građane, a Crna Gora se pozicionira među države koje upravljanje zdravstvenim podacima i digitalno zdravlje razvijaju u skladu sa evropskim standardima i savremenim potrebama društva”, kazao je Šimun.
Važeći zakon iz 2008. godine, sa izmjenama iz 2011. godine, donijet je u periodu kada digitalizacija zdravstva nije bila razvijena i bio je prvenstveno usmjeren na vođenje zdravstveno-statističkih zbirki podataka. Novi zakon odgovara savremenim potrebama zdravstvenog sistema i uvodi moderan pristup upravljanju zdravstvenim podacima, uređujući cjelokupan njihov životni ciklus – od nastanka i vođenja, preko upravljanja, razmjene, zaštite i korišćenja, do kontrolisane sekundarne upotrebe.
