“Lokalna vlast je znala da atmosferski kanali nijesu otvoreni na nekoliko rekonstruisanih puteva, iako smo ih obavijestili o tome prije nego što je otvoren put preko Martinića. Ignorisanje ove činjenice je uzrokovalo da voda umjesto kanalima ode u rijeku i završi u dvorištima i objektima”, istakao je Iković.
Rana reakcija mogla je umanjiti posljedice
On je prokomentarisao na reakciju opštinskih i državnih službi koje su nadležne za krizne situacije.
“Služba zaštite i spašavanja Danilovgrada je odradila dosta solidno svoj posao, ali su trebali da se uključe čim je najavljen meteo-alarm, a ne kad je stigla voda do poda. Sada treba preispitati čija je to odgovornost. Dok nijesmo imali reakcije sa državnog nivoa, predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović je bio na terenu i učestvovao u praćenju stanja.
“Njegovo prisustvo omogućilo je bržu razmjenu informacija, donošenje operativnih odluka i efikasnije reagovanje u kritičnim momentima, čime su koliko toliko ublažene posljedice po građane i njihovu imovinu”, ocijenio je odbornik sagovornik našeg portala.
Ne učimo na greškama iz prošlosti
Podsjetio je da se prije deceniju i po u Danilovgradu dogodila poplava većih razmjera, te ukazao da pouke iz prošlosti nisu izvučene na pravi način.
“Prije 15 godina se desila veća poplava od ove, pa trenutno stanje pokazuje da rukovodstvo nije naučilo dovoljno na prethodnim nesrećama i greškama pa ih danas ponavljamo kao zajednica. Ove poplave, kao i požari prošlog ljeta, poruka su za sve nas, a prije svega za nadležne funkcionere: da se hitno mijenja politika donošenja i primjene odluka, u suprotnom umjesto na investicije i pokretanje novih vrijednosti budžet ćemo trošiti na saniranje šteta”, upozorio je Iković.
Apel institucijama da se drže struke i nauke
Institucije, smatra odbornik lokalnog parlamenta, treba da se drže struke i nauke i da sarađuju. U suprotnom, kako ukazuje, novac građana biće potrošen, a poplave i slične nepogode neće biti izbjegnute.
“Odmah nakon povlačenja vode neophodno je pokrenuti skiciranje, otvaranje i održavanje atmosferskih kanala. Objekti koji su izgrađeni u poplavnim zonama bez građevinske dozvole ne smiju biti legalizovani. To ne znači da treba da budu rušeni, ali mora se znati njihov status. Njihov vijek trajanja zavisiće od prioriteta razvoja tog kraja”, kazao je Iković.
Kako je dodao, poplave su donosiocima odluka pokazale gdje može, a gdje ne može da se gradi.
“Tokom donošenja novog urbanističkog plana, površine koje su pod visokim rizikom od poplava ne treba da budu dio urbanističke zone”, rekao je on.
Iković ima poruku i za građane. Kako je kazao, neophodno je održavati drenažne kanale za odvod vode, čije zatvaranje prouzrokuje štetu za čitavo mjesto. Prema njegovim riječima, otpad treba da ide u kontejner, a ne u kanale. U suprotnom, upozorava Iković, kanalizacione cijevi će ponovo biti začepljene, a voda preplaviti ulice.
M.STANIŠIĆ
