Šćepanović je kazao da je jedino zabilježeno blago povećanje nivoa vode na Skadarskom jezeru, ali da ono trenutno ne predstavlja opasnost po stanovništvo i objekte.

„Na Skadarskom jezeru došlo je do neznatnog porasta nivoa vode, prije svega zbog priliva iz Albanije, ali stanje nije kritično i nemamo ugroženih objekata“, naglasio je Šćepanović.

Prema njegovim riječima, tokom prethodna 24 sata nijedna služba zaštite i spašavanja nije imala ozbiljnije intervencije – uključujući Vranjinu, Rijeku Crnojevića i Žabljak Crnojevića, gdje su mještani, kako kaže, navikli na sezonska izlivanja.

Govoreći o najugroženijim područjima u proteklom talasu padavina, Šćepanović je naveo da je opština Danilovgrad pretrpjela najveću štetu, naročito u zonama gdje su objekti građeni na terenima koji su i ranije bili poznati kao plavni.

„Voda se povukla iz Danilovgrada jer su vodostaji Zete i Morače u znatnom opadanju, ali šteta postoji tamo gdje se nekada nije gradilo“, kazao je on.

Procjena štete, kako je objasnio, biće sprovedena preko opštinskih komisija, na osnovu prijava građana, dok se na nacionalnom nivou još radi na usaglašavanju jedinstvene metodologije.

Posebno se osvrnuo na stanje kanala Mareze, navodeći da je riječ o infrastrukturnom objektu koji godinama nije u funkciji, te da bi njegove posljedice bile znatno manje da je kanal bio prohodan.

„Kanal Mareze je odavno neupotrebljiv. Nekada je funkcionisao, ljudi su se u njemu kupali i lovili ribu, ali danas je devastiran“, rekao je Šćepanović.

On je naglasio da odgovornost ne leži isključivo na institucijama, već i na građanima koji nelegalno zauzimaju vodna zemljišta i sužavaju prirodne tokove voda.

Govoreći o spremnosti sistema za reagovanje na elementarne nepogode, Šćepanović je ocijenio da je Crna Gora napravila veliki iskorak u odnosu na poplave iz 2010. i 2011. godine, naročito u opremanju i obuci službi zaštite i spašavanja.

„Danas imamo čamce, pumpe velikog kapaciteta, obučene vatrogasce-spasioce i koordinaciju svih službi. To tada nijesmo imali“, kazao je on.

Najavio je i dodatno jačanje kapaciteta za narednu požarnu sezonu, uključujući nabavku novog protivpožarnog aviona, iako je riječ o dugotrajnom i složenom procesu.

„Za narednu požarnu sezonu, očekuje se da će biti nabavljen još jedan protivpožarni avion, koji će se pridružiti već postojećim avionima, a sada je ih tri. Ovaj dodatni avion biće važan resurs za gašenje požara iz vazduha, zajedno sa dva helikoptera koja bi trebalo da budu spremna za gašenje požara“, izjavio je Šćepanović.

On je takođe naglasio da će, osim aviona, biti nabavljeni i manji vatrogasni aparati, vozila i oprema za gašenje požara u ruralnim područjima.

„Kroz projekte sa Italijom i Albanijom, nabavljeni su manji vatrogasni aparati, vozila za gašenje požara u manje pristupačnim područjima. Takođe, kroz te projekte, planira se nabavka još takvih vozila za opštine koje nisu bile obuhvaćene“, zaključio je on.