Božović je podsjetio da je nekadašnji premijer Igor Lukšić svojevremeno predlagao opoziciji da se otvore razgovori o jeziku i državnim simbolima, uključujući i ideju da trobojka bude predsjednička zastava. Kako je istakao, taj prijedlog je u tom trenutku bio dio pokušaja da se kroz dijalog dođe do šireg društvenog konsenzusa.

„Na kraju krajeva, i partizani su se borili pod trobojkom“, naglasio je Božović, dodajući da se toj zastavi ne može osporavati istorijski i antifašistički legitimitet.

On je naveo da jedna od ideja koje se pominju jeste i da trobojka bude zastava Skupštine Crne Gore, ocjenjujući da takvo rješenje ne bi narušilo ustavni poredak, već bi moglo predstavljati kompromisno rješenje.

„Mislim da postoji prostor za dogovor. Moguće je da postoji i šira podrška u odnosu na postojeću parlamentarnu većinu“, kazao je Božović.

Kao primjer političke fleksibilnosti, Božović je podsjetio i na nedavno glasanje u Budvi, gdje su odbornici DPS-a podržali budžet kojim je predviđena izgradnja hrama Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.

„Vlast u Budvi se zbog toga nije raspala“, istakao je, sugerišući da pitanja identiteta i simbolike ne moraju nužno voditi političkim krizama ako postoji spremnost na kompromis.

Božović je podsjetio i na činjenicu da je Milo Đukanović u predsjedničkoj kampanji 1997. godine koristio poster sa trobojkom, što, prema njegovim riječima, dodatno potvrđuje da je ta zastava bila i ostala dio političke i istorijske realnosti Crne Gore.