Samo u Francuskoj zatvoreno je 186 odmarališta koja su nekada imala pouzdane snježne padavine, dok se sve veći broj skijališta na nižim nadmorskim visinama bori da opstane usljed smanjenog broja padavina.

Početak skijaške sezone 2025/26 nije bio izuzetak, pa je i sada slaba snježnu pokrivenost u djelovima Francuske, Austrije i Švajcarske.

Na padinama koje su nekada bile prekrivene snijegom danas se mogu vidjeti hrpe trave, kamenja i zemlje, čak i u poznatim zimskim centrima poput sjevernih francuskih Alpa i austrijskog Tirola. Skijaši su primorani da odlaze na veće nadmorske visine kako bi pronašli bolje uslove.

Iako je posljednjih dana u Pirinejima i pojedinim italijanskim odmaralištima pao obilan snijeg, snimci iz Francuske i Austrije prikazuju skijaše kako se spuštaju po tankim slojevima ledene bljuzgavice i žičarama prelaze gotovo gole padine.

Odmarališta širom kontinenta suočavaju se sa neuobičajeno visokim temperaturama, koje predstavljaju egzistencijalnu prijetnju stazama na nižim nadmorskim visinama, dok su mnogi radnici već ostali bez posla.

“Carstvo zimskih sportova ugroženo”

Prošlog mjeseca Urs Leman, izvršni direktor Međunarodne skijaške i snoubord federacije, upozorio je da topljenje glečera i smanjenje snježnih padavina mogu imati razoran uticaj na zimske sportove.

“Posljedice klimatskih promjena na svaki aspekt društva su zaista zastrašujuće”, rekao je Leman tokom događaja održanog na Velikom Alečkom glečeru u Švajcarskoj.

“Ispostavlja se da je carstvo zimskih sportova – ne samo na takmičarskom nivou, već i za sve zajednice koje žive od skijališta – među prvima koje će direktno osjetiti ovaj razarajući uticaj”, dodao je on.

U izvještaju iz 2023. godine upozoreno je da će se više od polovine evropskih skijališta suočiti sa ozbiljnim nedostatkom snijega ako globalne temperature porastu za dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period. Gotovo sva skijališta bila bi pogođena rastom temperature od četiri stepena, što bi imalo ozbiljne posljedice po turističku industriju.

Stručnjaci su u radu objavljenom u časopisu Nature Climate Change naveli da proizvodnja vještačkog snijega može samo djelimično ublažiti problem, ali i da ti procesi dodatno doprinose emisiji gasova staklene bašte koji zagrijavaju planetu.

Ponovljena i sve češća zimska otapanja dodatno su opteretila evropska skijališta, ostavljajući mnoge padine bez snijega i pretvarajući nestašicu snijega u jedan od najuočljivijih simbola klimatskih promjena.

Hiljade napuštenih objekata

Sve, od osnovnog turizma do profesionalnih skijaških takmičenja, već osjeća posljedice.

U Francuskoj je trajno zatvoreno 186 skijališta, dok je napušteno 113 žičara ukupne dužine gotovo 64 kilometra. Zatvaranje skijališta Seuz 2000 na kraju sezone 2018. godine predstavljalo je veliki udarac za lokalno stanovništvo, a nekada popularna destinacija danas propada.

Udruženje “Planinska divljina” procjenjuje da se više od 3.000 napuštenih objekata nalazi širom francuskih planina.

U Italiji se oko 90 odsto staza oslanja na vještački snijeg, dok je taj procenat oko 70 odsto u Austriji, 50 odsto u Švajcarskoj i 39 odsto u Francuskoj.

Međutim, proizvodnja vještačkog snijega zahtijeva temperature blizu nule, što je sve rjeđe ostvarivo.

Nedostatak snijega izazvao je i incidente u Dolomitima, gdje su nedavno zabilježene gužve i sukobi među skijašima nakon zatvaranja više staza. Situacija je dodatno zabrinjavajuća jer se region priprema za Zimske olimpijske igre u Milanu i Kortini d’Ampeco.

Zbog temperatura iznad nule i dugog sušnog perioda, snježni pokrivač u Dolomitima je ozbiljno ugrožen, a ni vještačko osnježavanje nije dalo očekivane rezultate zbog nedostatka vode i neadekvatnih uslova.

Prema lokalnim izvorima, na pojedinim žičarama čekalo se i do 45 minuta, dok su društvene mreže preplavili snimci velikih gužvi i nezadovoljnih skijaša.