„Malo je došlo do unaprjeđenja životnog standarda, ali je činjenica da je rast cijena mnogo brži od rasta zarada. Prosječna zarada u Crnoj Gori je nešto više od hiljadu eura, ali je čijenica da više od 50 odsto zaposlenih prima minimalnu zaradu što jasno ukazuje da oni sa svojim platama ne mogu da obezbijede sebi dodatne troškove“, rekao je Mulešković.

Govoreći o primjeru praznične potrošnje upozorio je da građani troše više od stvarnih potreba i preporučio da bi trebalo ravnomjernije rasporediti sredstva, mada je“ teško sa zaradama kod nas i regionu razmišljati o štednji i dugoročnom ostavljanju sa strane malo novca koji bi za nas predstavljao određenu sigurnost“.

Na pitanje koliko je opterećenje za prosječnog građanina najavljeni rast cijena od dva do tri odsto, podsjetio je da je rat u Ukrajini napravio veliki bum kada je povećanje cijena u pitanju i bio glavni faktor za rast na globalnom nivou. To se  pokazalo i na očekivanom skoku cijena kvadrata stanova, po više osnova na tržištu.

„I tokom 2026.godine, kako se očekuje, imaćemo blagi rast cijena i kada je riječ o prodaji stanova, ali i rentiranju. ‘Pozitivan’ faktor za usporavanje rasta cijena je vizna politika jer ćemo morati da se uskladimo sa pravilima Evropske unije, pa ćemo vidjeti kako će se to odraziti na broj stranaca u Crnoj Gori“, rekao je Mulešković.

Prema njegovim riječima, ukoliko dođe do pada broja stranaca može doći i do blagog pada cijena.

Govoreći o ekonomiji Crne Gore, podsjetio je da je u potpunosti uvozno zavisna, jer se skoro svi proizvodi sa tržišta uvoze. Mulešković je istakao da je uvozna zavisnost države mogla biti umanjena, ali je propuštena prilika da se ojača domaća proizvodnja.

“Ispuštili smo priliku da od 2022. godine jačamo domaću proizvodnju, da subvencijama unaprijedimo crnogorski proizvod”, kazao je.

A uvozna zavisnost, ukazuje, može i pozitivno, i negativno da utiče, dok mi ne možemo da utičemo na te poremećaje.

„Kada god imamo poremećaj na međunarodnom nivou, dolazi i do rasta cijena. A kad dođe do tog značajnog rasta cijena onda one – teško padaju“, naveo je Mulešković.

Prema njegovim riječima, dobro je što nije došlo do povećanja cijene elektične energije u Crnoj Gori, jer bi to uslovilo opšti rast cijena.

A da li se ekonomskim potezima mogla ublažiti ekonomska zavisnost Crne Gore, koliko limitirane cijene mogu imati efekta, kakvu ekonomsku poruku šalje Crna Gora, pogledajte više u videu: