Sa svakom novom pričom o dolasku krupnih igrača na crnogorsko tržište nekretnina, pitanje Buljarice ponovo se otvara kao jedno od najosjetljivijih prostorno-planskih i ekonomskih pitanja.

Posljednji talas spekulacija vezuje se za investitore iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, konkretno za ime Mohameda Alabara, čiji se projekti u regionu i šire često dovode u vezu sa obimnom gradnjom i transformacijom prostora. Iako do sada nije saopšteno da postoji konkretna ponuda ili zvaničan projekat koji se odnosi na Buljaricu, samo pominjanje mogućeg interesovanja investitora iz Emirata bilo je dovoljno da ponovo pokrene pitanje vlasništva nad zemljištem i potencijalne prodaje parcela “na pjeni od mora”.

Značajan dio zemljišta u Buljarici u vlasništvu je Mitropolije crnogorsko-primorske, zbog čega se pažnja javnosti neminovno usmjerava i u tom pravcu.

Tim povodom “Dan” je uputio nekoliko pitanja Mitropoliji – da li je kontaktirana u bilo kom obliku u vezi sa prodajom ili davanjem u zakup zemljišta u Buljarici, da li mogu da potvrdi glasine o spremnosti za ustupanje zemlje u turističke svrhe i da li je postojala konkretna ponuda inostranih investitora.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske u odgovoru na naša pitanja tvrde da ne postoji namjera da se proda ili otuđi bilo koji dio nepokretne imovine u njenom vlasništvu, uključujući i zemljište na području Buljarice.

Kažu da se povremeno javljaju interesovanja različitih domaćih i inostranih subjekata za moguće oblike saradnje, kako za Buljaricu, tako i za druge lokacije u vlasništvu Mitropolije, ali da do sada nije upućena nijedna formalna ni konkretna ponuda, niti je donesena bilo kakva odluka u tom pravcu. Ističu i da bi se svako eventualno razmatranje mogućih oblika saradnje vršilo isključivo u okviru nadležnih crkvenih organa i u skladu sa kanonskim propisima i pravnim poretkom Crne Gore.

Ipak, činjenica je da Mitropolija crnogorsko-primorska upravo na području budvanske opštine posjeduje zemljište velike vrijednosti, jedno od najvrednijih u Crnoj Gori. Prema procjenama koje su godinama prisutne u javnosti, ukupna površina zemljišta u vlasništvu Mitropolije u ovom dijelu Primorja iznosi gotovo dva miliona kvadratnih metara, dok se kao građevinski najatraktivniji izdvaja kompleks od oko 30 hektara u Buljarici. Upravo te parcele već dugo su u fokusu građevinskog lobija, imajući u vidu da se u Budvi i njenom zaleđu ostvaruju najveći profiti od gradnje i prodaje turističkih i stambenih objekata.

Dodatnu dimenziju čitavoj priči daju međudržavni sporazumi koje je Crna Gora zaključila sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ti sporazumi, koji su izazvali brojne kontroverze u stručnim i političkim krugovima, predviđaju mogućnost realizacije investicionih projekata kroz direktne dogovore, bez klasičnih tendera i javnih konkursa. Upravo taj segment sporazuma često se navodi kao potencijalno problematičan, jer otvara prostor da se odluke o raspolaganju najvrednijim državnim i privatnim resursima donose bez pune transparentnosti i šire javne kontrole.

U tom kontekstu, Buljarica se sve češće pominje kao prostor koji bi, ukoliko dođe do političke odluke, mogao biti uključen u velike investicione aranžmane. Iako zasad ne postoji zvanična potvrda da je bilo koja konkretna ponuda stavljena na sto, niti da je zemljište u vlasništvu Mitropolije predmet pregovora, iskustva iz prethodnih godina pokazuju da se sudbina ovog područja redovno vraća u žižu interesovanja, naročito u trenucima kada se govori o novim razvojnim projektima i velikim stranim investicijama.

Buljarica, kao jedan od posljednjih većih neurbanizovanih prostora na Crnogorskom primorju, ostaje prostor sukoba različitih vizija razvoja, interesa kapitala i potrebe za očuvanjem javnog i prirodnog dobra. Odgovor Mitropolije crnogorsko-primorske trenutno zatvara pitanje prodaje njenog zemljišta, ali ne zatvara i širu raspravu o tome kako će i pod kojim uslovima ovaj prostor biti planiran i korišćen u budućnosti.