Ona je podsjetila da su i i ranije javno upozoravali da proces izbora redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica CANU prati netransparentnost i elementi diskriminacije.
“U posljednjem izbornom ciklusu o referencama kandidata i kandidatkinja nije se ni diskutovalo na sjednicama odjeljenja. Posebno brine i to da, u pojedinim odjeljenjima, žene sa nesporno vrijednim referencama nijesu dobile podršku, iako je bilo moguće predložiti više kandidata, dok su njihove kolege sa skromnijim međunarodnim referencama ostajali jedini kandidati”, navela je Čabarkapa.
Rodna ravnopravnost je, kako naglašava, ustavna vrijednost i preduslov demokratskog razvoja.
“Ustav Crne Gore obavezuje državu da jemči ravnopravnost žena i muškaraca, razvija politiku jednakih mogućnosti i zabranjuje diskriminaciju. CANU, kao institucija od posebnog javnog značaja, mora ove ustavne vrijednosti dosljedno odražavati kroz svoje interne akte i praksu, te biti primjer poštovanja demokratskih standarda”, dodala je.
CGO predlaže da Zaštitnik, u okviru preventivnih nadležnosti, uputi CANU preporuke za unapređenje internih akata i prakse, kako bi se uspostavile jasne, obavezujuće i primjenjive smjernice za promociju rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti i prevenciju diskriminacije u svim procedurama unutar te institucije.
“Dostupni podaci ukazuju na izrazitu rodnu neravnotežu u sastavu CANU, koja ima ukupno 65 redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica od čega je svega pet žena. Među 34 redovna člana su 32 muškarca i dvije žene, a od četiri vanredna člana tri su muškarca i jedna žena. Slično je i kod inostranih članova – 25 muškaraca i dvije žene. Negativan trend je naglašen i kroz posljednji izborni ciklus na 153. izbornoj sjednici Skupštine CANU, održanoj 23. decembra 2025. godine, kada je izabrano pet redovnih članova (svi muškarci), jedan vanredni član (muškarac) i tri inostrana člana, među kojima je bila jedna žena”, istakla je Čabarkapa.
Takođe, kako ukazuje, prema javno dostupnim informacijama, među članovima CANU nijesu bile brojne istaknute umjetnice i naučnice koje su obilježile crnogorsku naučnu i umjetničku scenu. Čabarkapa ocjenjuje da to pojačava percepciju strukturne zatvorenosti i obeshrabrujuće poruke prema njima.
“Ilustrativan je i primjer Svetlane Kane Radević, jedne od najznačajnijih crnogorskih i regionalnih arhitektica koja nikada nije postala članica CANU”, dodala je.
Ne dovodeći u pitanje autonomiju CANU, iz CGO naglašavaju da je nužno da Akademija u narednim izbornim ciklusima preduzme konkretne mjere za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i snažnije afirmiše doprinos žena u nauci i umjetnosti. Oni smatraju da bi se na taj način otklonile sumnje u nepristrasnost postupaka i ojačalo povjerenje javnosti.
“CGO očekuje da se Zaštitnik ljudskih prava i sloboda aktivno i blagovremeno postavi prema ovoj inicijativi i da njegove preporuke budu dio mape puta ka suštinskim, a ne samo formalnim promjenama u pravcu rodne ravnopravnosti i prevencije svakog oblika diskriminacije u CANU”, zaključuje se u saopštenju.
