Predstavnica NVU Restitucija Ambra Deklić Grandi ocijenila je Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i najavljeni Zakon o strateškim investicijama dovode u pitanje evropske standarde zaštite imovinskih prava.
Podsjetila je da je NVU Restitucija organizacija koja djeluje kao osmatračnica u oblasti prava na imovinu u okviru Poglavlja 23 i prati proces restitucije imovine oduzete tokom komunističkog režima, restitucije priobalne imovine oduzete krajem devedesetih godina, kao i nove prijetnje imovinskim pravima koje su intenzivirane tokom 2025. godine.
„2025. godina obilježena je teškim udarom na pravo na imovinu kroz Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE. Iako je postojeća regulativa trenutno teorijska, njena potencijalna primjena mogla bi imati katastrofalne posljedice po privatnu imovinu, posebno u kontekstu mogućnosti eksproprijacije predviđene i nacrtom Zakona o strateškim investicijama“, upozorila je Deklić Grandi u saopštenju.
Ona smatra da je riječ o modelu „nepromišljenih poslovnih operacija prikrivenih pravnim okvirom posebno dizajniranim za otuđivanje privatne imovine po bescijenju, pri čemu su ogromni profiti namijenjeni investitorima i lokalnim akterima, dok su vlasnici imovine dovedeni u podređen položaj“.
„Oduzimanje imovine uokvireno je kao razvoj turizma, dok je nadoknada virtuelna, a pravna zaštita svedena na dugotrajne sudske postupke“, rekla je Deklić Grandi.
Podsjetila je da ideja legalizacije ovakvog modela postoji još od 2015. godine, ali da je realizovana tek 2025. godine usvajanjem Sporazuma sa UAE.
„Ovakva rješenja predstavljaju drastično kršenje osnovnih ljudskih prava i u potpunoj su suprotnosti sa principima na kojima počiva članstvo u Evropskoj uniji“, kazala je Deklić Grandi.
Kada je riječ o restituciji imovine nacionalizovane tokom komunizma, NVU Restitucija ocijenjuje da je napredak u 2025. godini bio izuzetno skroman.
„Proces je obilježen haotičnim potraživanjima, nedostatkom resursa, monopolom izvršne vlasti, velikim brojem sudskih instanci i potpunom kontrolom državnih organa, zbog čega ni nakon dvije decenije restitucija nije privedena kraju“, kazala je Deklić Grandi.
Ukazala je da je prema rezultatima ankete NVU Restitucija, tokom dvadeset godina prihvaćeno svega 2,91 odsto zahtjeva, uglavnom primjenom taktike odlaganja i odbacivanja dokaza.
„Kao tri ključna faktora koji ometaju restituciju navode se loš zakon, sukob interesa i privatizacija imovine koja je predmet restitucije“, dodala je Deklić Grandi.
Smatra da je divlja privatizacija prouzrokovala nepovratnu štetu i onemogućila fizičku restituciju brojnih objekata, dok su mnogi zahtjevi trajno ugroženi.
„Profit ostvaren prodajom imovine trećim licima nikada nije podijeljen sa vlasnicima, dok korisnici privatizacije ostaju nepoznati, a ova oblast nikada nije temeljno istražena“, kazala je Deklić Grandi.
Podsjetila je da je NVU Restitucija autor predloga reforme Zakona o restituciji, kojim se uvodi sistematizovan, pravičan, nezavisan i profesionalan proces u održivom vremenskom okviru.
„Predlog reforme, s obzirom na to da je restitucija referentna tačka za zatvaranje Poglavlja 23, dostavljen je premijeru, Skupštini, Ministarstvu za urbanizam i državnu imovinu i Ministarstvu evropskih poslova, ali do danas nije dobijen nikakav odgovor“, navela je Deklić Grandi.
Ona je upozorila na problem neadekvatnog urbanističkog planiranja koje ograničavanjem korišćenja zemljišta direktno ugrožava imovinska prava.
„Isto ministarstvo upravlja urbanizacijom, prostornim planiranjem, legalizacijom, morskim dobrom, državnom imovinom i restitucijom, različitim intenzitetom i bez potrebne usklađenosti, što dovodi do sistemskog kršenja ljudskih prava“, kazala je Deklić Grandi.
Poručila je da Crna Gora mora prevazići svoje komunističko nasljeđe nepovratnim priznanjem punih prava na imovinu, „kako one koja treba da se vrati, tako i one koja se mora sačuvati za budućnost“.
„NVU Restitucija izražava očekivanje da će tokom 2026. godine doći do značajnog napretka u oblasti imovinskih prava“, zaključila je Deklić Grandi.
