Grdinić ističe da je nadležnim organima podnijet ogroman broj zahtjeva za legalizaciju, zbog čega je došlo do značajnog opterećenja u postupanju po predmetima, te da administracija nije spremna na ovakav izazov.

„Zato što u tim katastrima ima jako mali broj kadrova koji to obrađuju, te dolazi do problema. Veliki problem je bio i kašnjenje ortofoto snimka, što je izazvalo odlaganje ovjere elaborata, pa se ni sada ne zna ko će da određuje da li se objekat nalazi na ortofoto snimku ili ne, to je bilo predviđeno za geodetske organizacije, a to u suštini nije njihov posao“, rekao je on.

Ukazuje na promet nekretnina kao jedan od značajnijih problema.

„Promet nekretnina je bio zabranjen ovim zakonom zbog toga da bi se, kao što je i sam ministar rekao, natjerao narod i građanstvo da izvrše legalizaciju i da plate državi urbanu sanaciju, na taj način da legalizuju svoje objekte.To je bilo stopirano, nije mogla ni privredna djelatnost da se obavlja, tako da mislim da sad ovim zakonima izmjena mislim da će to da bude eliminisano iz zakona i da će biti dobro za građane“, dodao je Grdinić.

Smatra da bi porast cijene postupka mogao dovesti u pitanje uspješnost procesa legalizacije.

„Tu je u pitanju član 20 otkup i otplata zemljišta za objekte koji su izgrađeni na državnom zemljištu. Procjena je, navodim primjer po metru kvadratnom od 132 eura za Malo Brdo, a sada po nekim nezvaničnim informacijama cijena ide čak i do 300 eura. To je cijena koja narodu nije prihvatljiva i tu bi moglo doći do problema i možda bojkota legalizacije, a i neuspjeha u krajnjem slučaju”, kaže Grdinić i zaključuje da je zakonom propisano da elaborati sadrže podatke o regulacionoj građevinskoj liniji, što kako navodi ne spada u nadležnost geodetskih organizacija. Smatra da je zbog toga neophodno formirati agenciju za planiranje prostora na državnom nivou.