Komora ističe da se, suprotno tvrdnjama Ministarstva pravde, predloženim izmjenama ne unapređuje efikasnost sistema, već se otvara prostor za pravnu nesigurnost, odugovlačenje postupaka i ozbiljne finansijske posljedice po državu.

Najozbiljnija zamjerka odnosi se na uvođenje mogućnosti trajnog oduzimanja imovine prije pravosnažne presude, koje je u EU Direktivi predviđeno isključivo kao izuzetak, uz stroge i jasno definisane uslove. Prema ocjeni Advokatske komore, predloženi zakon taj izuzetak pretvara u pravilo, bez propisivanja ključnih procesnih garancija.

Posebno se naglašava da Direktiva EU dopušta oduzimanje tzv. „bogatstva neobjašnjenog porijekla“ samo u slučajevima teških krivičnih djela počinjenih u okviru kriminalne organizacije, uz minimalnu zaprijećenu kaznu zatvora od četiri godine – što, kako se navodi, nije ispoštovano u nacrtu zakona.

Advokatska komora upozorava i da su predložene izmjene u koliziji sa ustaljenom praksom Evropskog suda za ljudska prava, pozivajući se na više presuda protiv Italije i Bugarske, u kojima je Sud utvrdio povrede prava na imovinu i pretpostavke nevinosti zbog nepostojanja jasne veze između imovine i krivičnog djela.

Posebno je problematično, kako se navodi, što zakon ne predviđa jasan mehanizam vraćanja imovine ili naknade štete u slučaju oslobađajuće presude, što može dovesti do brojnih sporova i dodatnog opterećenja budžeta.

Komora osporava tvrdnje da je postojeći zakonski okvir uzrok neefikasnosti, navodeći da su sudovi i tužilaštva već uspjeli da privremeno blokiraju imovinu velike vrijednosti. Kao ključni problem identifikuje se nedostatak sudija, stručnih saradnika i prostornih kapaciteta, a ne manjkavosti važećeg zakona.

Dodatnu zabrinutost izazvalo je to što u novoj radnoj grupi za izradu izmjena zakona nije bilo predstavnika Advokatske komore, iako je advokatura direktno uključena u primjenu ovih propisa. Advokatska komora takav potez Ministarstva pravde ocjenjuje kao neprihvatljiv i suprotan standardima nezavisnosti advokatske profesije.

U dokumentu se ukazuje i na ozbiljne probleme u postupanju Uprave za državnu imovinu, uključujući netransparentno upravljanje privremeno oduzetom imovinom, nedostatak kadra i izostanak odgovora strankama o sudbini njihove imovine.

Advokatska komora ocjenjuje da je predviđena primjena novih rješenja i na postupke u toku jasan signal da su izmjene politički motivisane, sa ciljem stvaranja privida brze borbe protiv organizovanog kriminala, što bi u praksi moglo dovesti do potpune konfuzije u sudskim postupcima.

„Usvajanjem ovakvog zakona stvorio bi se privid da se predmetna problematika rješava zakonito i brzo, a što zapravo nije slučaj, u svakom slučaju ne odgovara stvarnom stanju i zapravo je u suprotnosti sa pozitivnim pravom, propisima Cme Gore, Ustavom, kao i međunarodnim pravom, a posebno sa EU Direktivama, koje se odnose upravo na ovu oblast. Predmetni Zakon bi, tvrdimo, ukoliko bi bio usvojen, na način kako je koncipiran, napravio nenadoknadivu štetu državi Crnoj Gori, a pri svakom slučaju je životno i praktično i pravno nesprovodiv, neprimjenljiv, a samim tim i neupotrebljiv“, poručuju u Advokatskoj komori.

Na kraju, Advokatska komora Crne Gore pozvala je Ministarstvo pravde da povuče sporne odredbe i u potpunosti uskladi zakon sa EU Direktivom, Ustavom i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, upozoravajući da bi usvajanje zakona u predloženom obliku nanijelo „nenadoknadivu štetu“ pravnom sistemu i državi Crnoj Gori.