Dokument Ministarstva zdravlja iznosi konkretne brojke koje oslikavaju ovu tešku situaciju. Tako su tokom 2023. godine, Konzilijumu Instituta za onkologiju predstavljene 93 žene sa dijagnostikovanim rakom grlića materice.
„Od tog broja u 61% slučajeva, bolest je otkrivena u inoperabilnom stadijumu“, navodi se u ovom dokumentu.
To znači da su za ove žene agresivnije metode liječenja postale jedina opcija, jer je prozor za ranu i efikasnu hiruršku intervenciju nepovratno zatvoren.
Položaj Crne Gore u evropskim okvirima je, prema dostupnim podacima, kritičan.
Naša zemlja bilježi stope obolijevanja i umiranja koje su značajno veće od prosjeka Evropske unije.
„Crna Gora je imala najveće standardizovane stope incidencije i mortaliteta u Evropi“, precizira se u dokumentu.
U Crnoj Gori se od ove bolesti umire četiri puta češće nego u Finskoj ili Švajcarskoj, zemljama koje imaju decenijama uspostavljene preventivne programe.
Posebno zabrinjava što se bolest najčešće javlja kod žena u najproduktivnijem dobu, od 30. do 65. godine života.
Vlada ovim Programom priznaje da je trenutni obuhvat skrininga od oko 20% nedovoljan da bi se situacija promijenila. Plan za period 2026–2028 postavlja ambiciozne ciljeve kako bi se crna statistika preokrenula.
„Cilj je skrinirati minimum dva puta u životu 70% žena, testovima visokih performansi“, ističe se u novom planu.
Glavni koraci u ovoj ofanzivi su proširenje ciljne grupe: Skrining će umjesto dosadašnjih 50, obuhvatati žene do 64 godine starosti, HPV vakcinacija: Kao ključna mjera primarne prevencije, vakcina je sada dostupna i za djevojčice i za dječake uzrasta od 9 do 26 godina te brža dijagnostika: Planira se da vrijeme od sumnje na bolest do konačne dijagnoze ne smije biti duže od 30 dana.
„Uvjereni smo da će realizacija ovog Programa doprinijeti značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori i povećanju očekivanog životnog vijeka“, zaključuje se u Vladinom dokumentu.
Stručnjaci u Programu naglašavaju da se primarnom prevencijom može spriječiti do 40% svih slučajeva raka, prvenstveno kroz kontrolu faktora rizika kao što su pušenje, nezdrava ishrana i gojaznost.
Međutim, podaci o upotrebi duvana su poražavajući, jer prevalencija pušenja u odrasloj populaciji iznosi 35,4%, što je znatno iznad prosjeka Evropske unije.
Posebno je alarmantan podatak da se Crna Gora sa 30,5% nalazi među prve tri zemlje u svijetu po doprinosu pušenja ukupnoj smrtnosti od raka.
Pored duvana, dokument ističe i problem gojaznosti, navodeći da Crna Gora ostaje u vrhu Evrope po broju gojazne djece, što zahtijeva hitno jačanje preventivnih mjera već u ranom uzrastu.
Kako bi se ovi trendovi promijenili, Program postavlja ambiciozne ciljeve za naredni period, uključujući drastično povećanje obuhvata skrining pregleda.
Planirano je da se do kraja 2028. godine obuhvat skriningom za rak grlića materice poveća na 70%, za rak dojke na 60%, dok bi za rak debelog crijeva trebao dostići 55%.
Osim prevencije, fokus je i na bržoj dijagnostici, pa je jedan od operativnih ciljeva skraćivanje prosječnog vremena od prve sumnje na bolest do postavljanja definitivne dijagnoze na manje od 30 dana, što je u skladu s evropskim standardima.
Realizacija ovog sveobuhvatnog plana zahtijeva značajna sredstva, pa je za trogodišnji period predviđen ukupni budžet od 1.113.000 eura.
“Taj novac će biti usmjeren na modernizaciju Registra malignih bolesti, uvođenje digitalne patologije, razvoj telemedicine te kontinuiranu edukaciju medicinskog kadra”, navodi se, između ostalog u dokumentu.
