U poređenju sa drugim evropskim zemljama, prosječno nedjeljno bacanje hrane po Italijanu iznosi 555,8 grama, više nego kod Francuza (459,9 grama), Španaca (446,5 grama), Holanđana (469,6 grama) i Njemaca (512,9 grama), prenosi Rai.

Italija predvodi listu

Italija je na prvom mjestu u ovoj rang-listi, sa oko 100 grama hrane više bačene po osobi nego u Španiji ili Francuskoj, pokazuju podaci Cross Country Report 2025 iz organizacije Waste Watcher International, objavljeni povodom 13. Nacionalnog dana prevencije rasipanja hrane.

Pozitivna strana je da je od 2015. godine prosječno nedjeljno bacanje hrane po osobi u Italiji smanjeno za skoro 100 grama, sa 650 grama na 555,8 grama.

Iako raste svijest o vezi između rasipanja hrane i uticaja na životnu sredinu, Italija je još daleko od cilja za 2030. godinu, koji predviđa smanjenje bacanja hrane na 369,7 grama nedjeljno.

Prema Food Waste Index Report 2024 UNEP-a (Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu), godišnje se u svijetu baci 1,05 milijardi tona hrane, što je trećina globalne proizvodnje.

Svaka porodica u Italiji godišnje baci do 600 eura

Prosječno bacanje oko 80 kilograma hrane godišnje po osobi znači i ogroman finansijski gubitak. Prema procjenama organizacija koje se bave rasipanjem hrane, svaka porodica u Italiji godišnje izgubi od 500 do 600 eura na bačenu hranu.

Ovaj etički paradoks je neodrživ: dok svaka osoba baca skoro 80 kilograma hrane godišnje, više od 670 miliona ljudi gladuje.

Bacanje hrane utiče i na životnu sredinu: odgovorno je za gotovo 10 odsto globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte i troši četvrtinu sveže vode namenjene poljoprivredi.

Da je bacanje hrane država, bila bi treći najveći emiter gasova sa efektom staklene bašte posle Kine i SAD.