“Nedjeljni dan je zapovjedni dan u hrišćanskoj vjeri i od svakog Hrišćanina se očekuje da tog dana učestvuje na bogosluženju – Svetoj Liturgiji. Taj dan se od najranijih dana Hrišćanstva, kao dan u koji je Vaskrsao Gospod naš Isus Hristos, smatra danom koji treba da bude posvećen molitvi, izučavanju Svetog Pisma i zajedništvu. Naši preci su se, nakon šestodnevnoga napornoga rada, nedjeljom naročito uzdržavali od svake aktivnosti koja bi ih od toga odvajala”, naovde oni.

Odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini koji je nedjelju odredio kao obavezni sedmični odmor za zaposlene u trgovinama, odlukom Ustavnog suda je ocijenjena kao neustavna, ali su, kako navode, donošenjem te odredbe suštinski ti zaposleni samo bili izjednačeni sa velikim brojem drugih zaposlenih koji svakako ne rade nedjeljom – na primjer, sa većinom zaposlenih u državnoj upravi i lokalnim samoupravama, prosvjeti…

“Svjesni ustavnih kategorija kao što su pravo na rad, prava zaposlenih, posebna zaštita porodice, imajući, s druge strane, u vidu i Ustavom zajemčenu slobodu preduzetništva, pozivamo nadležne da pažljivo razmotre sve razloge za i protiv i iznađu ustavan i zakonit način da nedjelja ostane dan u koji zaposleni treba da koriste sedmični odmor predviđen Zakonom o radu”, ističu iz Mitropolije.

S obzirom da pitanje neradne nedjelje spada u nadležnosti pojedinačnih država, čak i u onim državama koje su članice Evropske unije, te da više država EU imaju veoma stroga ograničenja za rad nedjeljom, kako napominju, ostajanje pri ovakvom rješenju, pa čak i njegovom proširenju, ne bi predstavljalo smetnju ni u ambicijama državne uprave i velikog broja građana za pridruživanje toj zajednici.

“U svijetu i vremenu u kojima otuđenje čovjeka od Boga i ljudi međusobno postaje sve vidljivije, držimo da je korisno da postoji jedinstven dan za većinu zaposlenih u kojem naše svakodnevne aktivnosti mogu da uspore i utihnu, koliko je to moguće, i da se posvetimo Bogu i jedni drugima”, zaklkučuju iz Mitropolije.