On je dao punu podršku aktuelnom direktoru UP Lazaru Šćepanoviću „da nastavi obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom, kako sa onima iz prethodnog perioda, tako i sa onima iz sadašnje vlasti“.
“Ovaj čin je pokazao da u sistemu ima „spavača“ prethodnog režima koji žele da pokažu da politički subjekti nakon 30. avgusta 2020. godine nijesu sposobni da rukovode sistemom, da je moć u političkim subjektima i njihovim klanovima koje se žele ponovo vratiti na mala vrata i uspostaviti bezočno antidržavno i antipravno funkcionisanje Crne Gore, kao što je i bilo za vrijeme njihove vladavine”, kazao je sagovornik Pobjede.
Osvrnuo se i na aktuelnu krizu odnosa Demokratske narodne partije (NSD) i Nove srpske demokratije (DNP), ukazujući da je ispunjenost predizbornih obećanja najbolji pokazatelj njihovog rada, te da se sve svelo na „manipulacije, zanemarivanje nacionalnih interesa, eliminaciju Srba iz Vlade zbog ostvarivanja ličnih i uskopartijskih interesa“. Smatra da je upravo to bio razlog što su „rastresli“ političku scenu.
“Na taj način pokušavaju da povrate poljuljano povjerenje svojih članova i birača, ali i pridobiju podršku od međunarodnih faktora koje su svojoj političkoj konkurenciji ranije uzimali za zlo, etiketirajući ih za izdaju kako opozicionih, tako i nacionalnih interesa i tom šaptačkom politikom pokušavali maksimalno da uruše autoritete, kako individualne, tako i političkih subjekata”, naveo je Šćekić.
Komentarišući nedavna postupanja predsjednika države Jakova Milatovića, poput najavljenog vraćanja, a zatim potpisivanje zakona, za Šćekića su posljedica „nedostatka političkog iskustva“, ali i želje za prestižom među političkim akterima.
“Izbor sudija Ustavnog suda je pokazao namjeru da politički subjekti ne razmišljaju o njegovoj nezavisnosti i profesionalnosti. U ovom momentu ne govorim o kvalitetu izabranih sudija, već o isključivosti partija koji Ustavni sud drže u talačkoj, podređenoj ulozi, a da u datom momentu povlače poteze koje mogu da utiču na procese u državi”, zaključio je sagovornik Pobjede, te pozvao političke subjekte da se „isključivo vode interesima države“.
POBJEDA: Da li ste saglasni sa porukom vrha NSD-a da će sa pozicije vlasti najbolje zastupati interese srpskog naroda u Crnoj Gori? Da li su do sada uradili dobar posao? Smatrate li očekivanim različite odluke o ostanku u vlasti DNP i NSD?
ŠĆEKIĆ: U suštini, cilj odgovornog djelovanja svakog političkog subjekta jeste da se izbori za realizaciju svog programa, a to se može postići najefikasnije sa nivoa vlasti. Da li su pomenuti subjekti ispunili svoja predizborna obećanja, najbolje govore rezultati koji su jedini egzaktni pokazatelji. A narod najbolje prepoznaje da li ih je bilo ili je sve ostalo na nivou manipulacije, zanemarivanju nacionalnih interesa, eliminacije Srba iz Vlade zbog ostvarivanja ličnih i uskopartijskih interesa.
Evidentno je da su neki politički subjekti napravili zaokrete u svom programskom djelovanju. Samim tim su i suštinski odstupili od obećanja koje su davali svojim glasačima, a što su pokušali opravdati deklarativnim potezima i pitanjima koje je neko i prije njih pokretao, a pojedina i sprovodio u granicama mogućeg.
Što se tiče budućeg podijeljenog nastupa iz pozicije vlasti ili opozicije, to je upravo posljedica političkih zaokreta i naplate preuzetih obaveza. To je izazvalo potrebu da „rastresu“ političku scenu. Na taj način pokušavaju da povrate poljuljano povjerenje svojih članova i birača, ali i pridobiju podršku od međunarodnih faktora koje su svojoj političkoj konkurenciji ranije uzimali za zlo, etiketirajući ih za izdaju kako opozicionih, tako i nacionalnih interesa i tom šaptačkom politikom pokušavali maksimalno da uruše autoritete, kako individualne, tako i političkih subjekata.
Svakako ću iskoristiti priliku da napomenem da su DNP doskora (iz Vlade izašli, ali su i dalje u vlasti po dubini), a NSD i dalje, u vlasti upravo sa onim subjektima zbog kojih su mene, kao i tadašnji politički subjekat kome sam pripadao nazivali izdajnicima zbog inicijative da se potpiše Memorandum o pomirenju sa nacionalnim manjinama. Toliko o principima i dosljednosti, ali i nedostatku elementarnog obzira da se izvine svojim članovima, građanima i svima drugima zbog njihove promjenljivosti, paušalnih optužbi, izvrgavanja suštine i iskrene namjere da Crna Gora funkcioniše kao jedno normalno multikonfesionalno društvo, da svi zajedno napredujemo u pravcu vraćanja u okvire pravne države i ekonomskog razvoja i ispunimo uslove za pristupanje Evropskoj uniji za naše dobro, koje nam je prethodni režim poremetio i uskratio.
Prema tome, o njihovoj iskrenosti i namjerama u susret parlamentarnim izborima 2027. godine ostavljam narodu da prosudi.
POBJEDA: Što pokazuju nove međunarodne potjernice za Milošem Medenicom i Lidijom Mitrović, raspisane u samo nekoliko dana, zbog bjekstva nakon izrečene kazne zatvora? Kako se to može odraziti na zatvaranje pregovaračkih poglavlja?
ŠĆEKIĆ: Na ovo pitanje smo mi iz Pokreta narodnog povjerenja već dali odgovor, ali nije naodmet da ponovimo zbog težine koju ovaj zlonamjeran momenat nosi. Ovaj čin je pokazao da u sistemu ima „spavača“ prethodnog režima koji žele da pokažu da politički subjekti nakon 30. avgusta 2020. godine nijesu sposobni da rukovode sistemom, da je moć u političkim subjektima i njihovim klanovima koje se žele ponovo vratiti na mala vrata i uspostaviti bezočno antidržavno i antipravno funkcionisanje Crne Gore, kao što je i bilo za vrijeme njihove vladavine. Sudska vlast i Uprava policije, odnosno pojedinci u njima su svjesno napravili propuste i omogućili pomenutim licima da pobjegnu, ismijavajući državu i državni aparat. Iz tog razloga se moraju pronaći pomagači bjegunaca koji unižavaju sistem.
U ime Pokreta narodnog povjerenja dajem podršku direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću da nastavi obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom, kako sa onima iz prethodnog perioda, tako i sa onima iz sadašnje vlasti, na bilo kojem nivou. Oni omalovažavaju rad svih poštenih i časnih rukovodilaca i službenika koji se bore da Crna Gora bude pravno odgovorna i ekonomski jaka država, da su u njoj nastupile promjene, ali i da se lociraju i eliminišu svi oni koji u redovima policije zloupotrebljavaju časni poziv i rade za kriminalno-političke strukture prethodnog režima.
Nadam se da Šćepanović neće iznevjeriti naše povjerenje i da će se prihvatiti posla u najznačajnijem momentu. Bezbjednosnim segmentom i zatečenom gomilom problema ne može se baviti samo jedan politički subjekt, već je za političko-kriminalnu mrežu, građenu više decenija, potreban konsenzus svih političkih subjekata koji nijesu bili dio tog ambijenta, kao i svih dobronamjernih građana. Na tom putu, imaće našu podršku shodno mogućnostima, znanju i sposobnostima. Zbog svega navedenog vjerujem da će se stvoriti uslovi na putu ispunjenja obaveza za poglavlja koja je potrebno zatvoriti – prevashodno zbog nas, ali i zbog članstva u EU, gdje očekujem da i Brisel prepozna loše „pipke“ u sistemu i pomognu da ne dođe do usporavanja na putu ispunjenja obaveza i pristupanja.
POBJEDA: Kako vidite javne nastupe predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u proteklih par mjeseci – od promjene odluka o donošenju zakona s evropske „plave“ agende, do pritisaka i insistiranja na izboru njegovog drugog kandidata za sudiju Ustavnog suda?
ŠĆEKIĆ: Suvišno je reći da pozicija predsjednika Crne Gore sobom nosi veću odgovornost i da se on mora izdići iznad svakodnevnog političkog djelovanja. Ne smije dozvoliti da ga želja za formiranjem vlastitog političkog subjekta uvede u kontriranje baš svemu – bez obzira što smatra da ima argumente za određene kritike i poteze.
Nedostatak političkog iskustva doveo je do situacije da se zakoni vraćaju na ponovno odlučivanje. Tako se stvaraju dodatne mogućnosti za opstrukciju i eventualno neizglasavanje, što može izgledati kao namjera druge prirode, umjesto poruke „razrednog starješine“ da poslanici još malo pročitaju i prouče materiju. Ali, pošto nije „razredni starješina“ već predsjednik države, odgovorno ponašanje podrazumijeva da potpiše zakone, a nakon toga iznese mišljenje i upozori na odnos poslanika. Zakoni su usaglašeni na više domaćih i međunarodnih adresa, a ovim ponašanjem predsjednik je mogao da izbjegne dodatnu opstrukciju i usporavanje integracija, iako mu to, nadam se, u krajnjem nije bio cilj.
Izbor sudija Ustavnog suda je pokazao namjeru da politički subjekti ne razmišljaju o njegovoj nezavisnosti i profesionalnosti. U ovom momentu ne govorim o kvalitetu izabranih sudija, već o isključivosti partija koje Ustavni sud drže u talačkoj, podređenoj ulozi, a da u datom momentu povlače poteze koje mogu da utiču na procese u državi. Čini mi se da se većina ponaša u tom pravcu i mjeri svoju političku moć, što nije dobro. Pozivam da se politički subjekti isključivo vode interesima države.
Neki se na EU putu rukovode isključivo pozicioniranjem u izvršnoj vlasti
POBJEDA: S obzirom na ubrzanu dinamiku zatvaranja poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, da li su krize na lokalnim nivoima – poput Bijelog Polja i Podgorice – odraz stvarnih problema ili namjere da se naprave bolje početne pozicije u susret izborima naredne godine?
ŠĆEKIĆ: Na osnovu izrečenih stavova svih relevantnih političkih subjekata u Crnoj Gori, članstvo u EU je prioritet i nedvosmisleni put. Međutim, na tom putu se pokazuju različiti pristupi i potrebe koje su isključivo vezane za uskopartijsko pozicioniranje – na prvom mjestu zauzimanje što više pozicija izvršne vlasti – ali i nekih dugoročnih strategija koje dovode u pitanje iskren pristup državi Crnoj Gori.
Isključivo sam za to da se problemi rješavaju, a ne da se stavljaju pod tepih. Ali, nijesam za zloupotrebe i predimenzioniranje momenata zbog prikrivenih interesa – bilo da dolaze sa nivoa opozicije, od političkih subjekata koji su dio vlasti ili od onih koji bi da budu i vlast i opozicija, shodno uskopartijskim interesima.




















