Inicijativa se odnosi na izmjenu člana 94 Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim je predviđen izborni prag od 0,7% važećih glasova za ostvarivanje poslaničkog mandata.
Kako ističu iz Romskog savjeta, taj prag je u praksi nedostižan za romsku zajednicu, koja prema posljednjem popisu čini oko 0,7% ukupnog stanovništva, uključujući i djecu i lica bez biračkog prava.
„Ustav Crne Gore garantuje pravo manjinskih naroda na autentičnu zastupljenost u Skupštini, ali postojeće zakonsko rješenje to pravo čini formalnim, a ne ostvarivim za Rome”, saopšteno je iz Romskog savjeta.
Savjet predlaže dva moguća rješenja: smanjenje izbornog cenzusa za romsku zajednicu na 0,35% važećih glasova, po modelu koji već važi za hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, ili uvođenje garantovanog mandata za romsku zajednicu, po uporednoj praksi iz regiona.
Iz Romskog savjeta podsjećaju da se pitanje političke participacije Roma mora posmatrati u širem kontekstu evropskih integracija Crne Gore i reformi u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Kako je više puta istaknuto i od strane Johan Satler, reformski proces zahtijeva uključivanje svih društvenih aktera i mjerljive rezultate u oblasti vladavine prava i ljudskih prava.
„Izborna reforma koja ne obuhvata rješavanje pitanja autentične zastupljenosti romske zajednice ne može se smatrati sveobuhvatnom. Ovo nije samo pitanje izbornog praga, već pitanje ustavne jednakosti, demokratske inkluzije i stvarne posvećenosti evropskim vrijednostima”, poručuju iz Savjeta.
Romski savjet apeluje na Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu da u narednom periodu razmotri inicijativu i omogući romskoj zajednici ostvarivanje ustavom zagarantovanog prava na autentično političko predstavljanje.
