Kako je Raičević istakao, na pitanje da li Crna Gora može biti ozbiljna hidro destinacija odgovor je dat prije 110 godina.

„Još u austrougrasko vrijeme prepoznat je potencijal Bokokotorskog razvoja, ali i kontinentalnog dijela Crne Gore u rejonu Skadarskog jezera. Tada smo bili kolijevka hidroavijacije Evrope, čak su sve svjetske velesile tog vremena prve i najveće korake napravile baš na području Crne Gore“, podsjetio je on.

Riječ je, kako je pojasnio, o fenomenu koji je danas zaboravljen, te ukazao da su hidroavioni bili najpopularniji u periodu između dva svjetska rata.

„Hidroavijacija ne zahtijeva veliku infrastrukturu i nama je pista u stvari vodena površina. I potpuno su drugačije procedure slijetanja na vodu. Ali zbog promjene klime, svjedoci smo protivpožarnih dejstva hidroaviona u toku ljetnjih sezona, kao što su kanaderi. Stalno pričamo  otome, ali nažalost samo tada kada nam je „minut do 12““, dodao je Raičević.

Hidroavioni se danas najčešće koriste u kriznim situacijama, ali sagovornik ADRIE ukazuje da je hidroavijaciju moguće obnoviti i u kontekstu sporta i rekreacije. Kako je naglasio, procedure u tom domenu su jednostavnije i daju širi dijapazon dejstava.

Opšrinije pogledajte u nastavku: