Projekt menadžer vjetroelektrane Gvozd Nikola Vukotić kazao je za Bankar da će tokom probnog rada uslijediti postepeno dostizanje punog kapaciteta.
„Početak probnog rada planiran je krajem narednog mjeseca. Tokom prvih mjesec do dva proizvodnja će biti nešto slabija zbog testiranja koje se obavlja na turbinama. Već od drugog ili trećeg mjeseca proizvodnja struje iz vjetroelektrane Gvozd trebalo bi da se približi planiranom nivou“, istakao je Vukotić.
Prema projektnim parametrima, planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 150 GWh, što je dovoljno da se strujom snabdije oko 25 hiljada domaćinstava, uz očekivane sezonske oscilacije u proizvodnji.
„Planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 150 GWh, pri čemu je proizvodnja neravnomjerno raspoređena tokom godine – u pojedinim mjesecima veća, u drugim manja. Ipak, značajna proizvodnja očekuje se ranije od planiranog roka za 2026. godinu, što znači da smo ispred predviđenih ciljeva“, pojasnio je Vukotić.
Raniji početak rada prvog dijela projekta otvara prostor i za nastavak razvoja na lokalitetu Gvozd, gdje su već u toku pripreme za drugu fazu.
„Očekivanja su pozitivna. Uskoro krećemo i s projektom Gvozd 2, dok će Gvozd 1, nakon dobijanja upotrebne dozvole, ući u komercijalni rad, čime će VE Gvozd postati još jedan proizvodni objekat državne Elektroprivrede“, dodao je Vukotić.
Iz Elektroprivrede Crne Gore ranije su kazali da je ugovor o kreditu u iznosu od 82 miliona eura, za potrebe finansiranja izgradnje VE Gvozd i priključne infrastrukture, potpisan 19. juna 2023. godine, predstavljao najveću direktnu investiciju EBRD-a u energetskom sektoru Crne Gore do tada.
Novi aranžman za VE Gvozd 2, pojasnili su iz kompanije, bio je logičan nastavak tog partnerstva i dodatni snažan korak u diversifikaciji i dekarbonizaciji energetskog sektora Crne Gore.
Vjetroelektrana Gvozd, za koju je kamen-temeljac postavljen krajem novembra 2024. godine, predstavlja jedan od ključnih energetskih projekata u Crnoj Gori u oblasti obnovljivih izvora, sa značajnim doprinosom energetskoj sigurnosti i dugoročnom smanjenju zavisnosti od uvoza električne energije.
