Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopštilo je da su ove izmjene dio usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije u okviru Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, kao i sa međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala.
Suština ovih izmjena je, ističu u sapštenju, jednostavna – zakon koji jača položaj zaposlenog i uvodi jasnija i pravednija pravila na tržištu rada.
“Po prvi put, očevi će imati pravo na 10 radnih dana odsustva zbog rođenja djeteta. Cilj je ravnopravnija podjela brige o djeci i jača povezanost očeva sa novorođenčetom”, navode iz Ministarstva.
Roditeljsko odsustvo uključivaće najmanje dva mjeseca koja jedan roditelj ne može prenijeti na drugog.
“Time se podstiču očevi da koriste ovo pravo, a majkama se olakšava povratak na tržište rada”, dodaje se.
Roditelji i pružaoci njege imaće pravo da zatraže: fleksibilno radno vrijeme, smanjenje broja radnih sati, rad van prostorija poslodavca (uključujući rad uz upotrebu informacione tehnologije).
“Rad van prostorija poslodavca biće dobrovoljan i zaposleni koji ga ne prihvati neće trpjeti nikakve posljedice. Posebno se uređuje i zaštita tih zaposlenih kroz inspekcijski nadzor”, ističe se.
Kandidati za posao imaće pravo da znaju početnu zaradu ili raspon zarade prije nego prihvate posao.
“Poslodavac više neće moći da pita kandidata koliku je platu imao kod prethodnog poslodavca”, navode iz Ministarstva.
Zaposleni, dodaju, neće trpjeti posljedice ako otkriju podatke o svojoj zaradi.
“Zaposleni će imati pravo da traže podatke o prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini i prosjek zarada zaposlenih za rad iste vrijednosti. Ako postoji diskriminacija, zaposleni imaju pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete, a teret dokazivanja biće na poslodavcu”, dodaje se.
Poslodavci sa više od 100 zaposlenih imaće obavezu da dostavljaju izvještaje o razlikama u zaradama između žena i muškaraca.
“Sastavni dio izvještaja biće i razlike u zaradi na osnovu pola prema kategorijama zaposlenih, razvrstane prema osnovnoj zaradi, uvećanju zarade, odnosno dodatku na zaradu ili varijabilnom dijelu zarade, u skladu sa zakonom, izraženo u procentima. Podatke koje sadrži izvještaj potvrđuje nadležni organ poslodavca, nakon konsultovanja sa sindikatom. Ako razlika bude veća od pet odsto i ne može se opravdati objektivnim i rodno neutralnim kriterijumima – moraće da se preduzmu mjere”, dodaje se.
Nazivi radnih mjesta u oglasima moraće biti rodno neutralni.
Uvodi se obaveza poslodavcima da vode posebnu evidenciju o zaposlenim osobama sa invaliditetom i da ih informišu o zaradi na pristupačan način.
Uvodi se kupovna moć kao dodatni kriterijum za određivanje minimalne zarade.
“Minimalna zarada će se utvrđivati za period od dvije godine”, dodaje se u sapštenju.
Zaposleni će biti informisani i konsultovani o važnim odlukama koje utiču na njih – reorganizacijama, promjenama broja zaposlenih i drugim značajnim organizacionim promjenama.
Time se jača sigurnost zaposlenih i stabilnost radnih odnosa.
“Ovim izmjenama Zakona o radu želimo da pošaljemo jasnu poruku – zaposleni u Crnoj Gori mora imati dostojanstvo, sigurnost i pravo na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Jačamo transparentnost, štitimo pravo na jednaku zaradu i stvaramo uslove da porodica i posao više ne budu suprotstavljene strane, već dio iste, zdrave društvene ravnoteže“, istiće se u saopštenju.
