Ćulafić je na konferenciji Vlade kazao da usvojene odluke i dokumenta potvrđuju jasno opredeljenje MERS-a da nastavi sa konkretnim sistemskim rješavanjem dugogodišnjih izazova u oblasti upravljanja otpadom, ali i da dodatno ubrza ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27.
Ministar je naglasio da nelegalno odlaganje i spaljivanje otpadnih guma predstavlja višedecenijski problem sa ozbiljnim posljedicama po životnu sredinu i zdravlje građana.
’’Državni plan upravljanja otpadom za period 2025–2029, koji je Vlada usvojila u oktobru prošle godine, predviđa uspostavljanje efikasnog i održivog sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpadnih guma na teritoriji Crne Gore’’, kazao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, za nabavku savremenog postrojenja na lokaciji „Livade“ MERS i Eko fond obezbijedili su 200.000 eura.
“Važno je istaći da je program Fonda za zaštitu životne sredine usmjeren na podršku projektima koji doprinose održivom razvoju i unapređenju sistema zaštite životne sredine. U okviru ovog programa, Deponija d.o.o. Podgorica podnijela je zahtjev za dodjelu finansijske podrške u iznosu od 200.000 eura, čime im se obezbijedio dio sredstava neophodnih za uspostavljanje pune operativnosti ovog postrojenja”, pojasnio je ministar.
Podsjetio je da je Ekološka inspekcija tokom novembra prošle godine sprovodila pojačani inspekcijski nadzor auto-servisa i vulkanizerskih radnji širom Crne Gore.
“U tom periodu izvršili smo ukupno 192 kontrole u svim opštinama i tokom njih pronašli oko 10.800 otpadnih guma’’, istakao je ministar.
U postrojenju je, kako je kazao, do sada usitnjeno približno 300 tona guma, uz pomoć specijalizovane mašine za tretman i šrederovanje guma, dok se u krugu deponije trenutno nalazi oko 2.000 tona koje se sukcesivno obrađuju.
Ministar je rekao da je, na osnovu zaključaka sa sjednice Zelene poslaničke grupe Skupštine Crne Gore, koji se odnose na unapređenje zakonodavnog okvira u vezi zabrane korišćenja plastičnih kesa, uključujući pitanja prihoda od naknade za kese, pripremljen i Predlog zakona o izmjeni Zakona o upravljanju otpadom
„Naime, prihodi ostvareni po osnovu naknade za korišćenje plastičnih kesa debljine veće od 50 mikrona veći su od planiranih troškova za sprovođenje kampanja jačanja javne svijesti o negativnom uticaju plastičnih kesa na životnu sredinu. Istovremeno, Crna Gora se suočava sa zahtjevnim rokovima u pogledu razvoja i unapređenja infrastrukture u oblasti upravljanja otpadom. U cilju obezbjeđivanja dodatnih sredstava za realizaciju infrastrukturnih projekata, ukazala se potreba da se izmjenom Zakona precizira namjena prikupljenih sredstava i omogući njihovo usmjeravanje i na razvoj sistema upravljanja otpadom“, naveo je Ćulafić.
Predložena izmjena, kako je dalje dodao, omogućava racionalnije i efikasnije korišćenje ostvarenih prihoda, bez uvođenja novih finansijskih opterećenja za građane i privredu, uz doprinos jačanju održivosti sistema upravljanja otpadom i zaštiti životne sredine.
Ministar je, govoreći o Strategiji niskougljeničnog razvoja Crne Gore (SNR), rekao da je to strateški dokument kojim se, za razliku od NECP, definiše jasan i ostvariv put ka klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, u skladu sa nedavno usvojenim Zakonom o klimatskim promjenama i međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela.
“Takođe, obuhvata analizu potrebnih koraka i vremenskog okvira za postizanje cilja neutralnosti, uzimajući u obzir specifične izazove i prilike koje se javljaju u različitim sektorima. Izrada Strategije sprovedena je kroz inkluzivan i participativan proces, zasnovan na detaljnim sektorskim analizama i jasno definisanim politikama i mjerama u svim ključnim sektorima”, naveo je ministar.
Strategija, kako je dalje dodao, nadograđuje Nacionalni energetski i klimatski plan na dugoročni horizont do 2050. godine, podižući nivo ambicije u smanjenju emisija. On nudi opcije o čijim konkretnim koracima će Vlada odlučivati tokom perioda važenja Strategije.
“Implementacijom Strategije Crna Gora potvrđuje posvećenost evropskoj integraciji i zatvaranju Poglavlja 27, jača makroekonomsku stabilnost smanjenjem energetske zavisnosti, podstiče inovacije, investicije i otvaranje novih radnih mjesta u zelenim sektorima, unapređuje kvalitet života građana i gradi dugoročnu otpornost na klimatske rizike”, zaključio je Ćulafić.
