Kada napetost poraste do tačke ključanja i bijes se raspali, sipamo bujicu kritika na one koje volimo i stvaramo atmosferu dovoljno gustu da uguši i najzdravije veze.
Brige oko novca, premalo (ili previše) želje za bliskošću, čak i zanemarena čarapa ostavljena danima pored kreveta, mogu da podstaknu ogorčenost koja na kraju preraste u usijani bijes.
Ali dok uglavnom prepoznajemo emocionalne posljedice, zaboravljamo da ponovljene i česte žestoke svađe mogu da postanu toksične i promijene hemiju u mozgu i uzimaju značajan danak našem tijelu, čak do te mjere da povećavaju šanse za srčane bolesti i demenciju.
Kako su naši mozgovi i tijelo pogođeni
Kada se anksioznost pojačava, naš racionalni um se isključuje.
Ako ste se našli u situaciji kako vičete nesuvisle gluposti usred svađe, za to postoji dobar razlog. U tim trenucima slijepog bijesa, sva racionalna misao se rastvara dok mozak preplavljuju hemikalije koje mijenjaju svijest, a tijelo ostaje bez energije.
„Kada se svađamo sa nekim do koga nam je stalo, naš emocionalni mozak – amigdala – se aktivira. Kada se jednom pokrene, pokreće reakciju tijela na stres (režim borbe ili bjekstva). Oslobađaju se adrenalin i kortizol, povećava se broj otkucaja srca i raste krvni pritisak. Normalno, naš mozak oslobađa kortizol svakog jutra kako bi nam pomogao da se osjećamo spremno za dan. Problem nastaje kada kortizol ostane stalno povišen“, objašnjava neurolog dr Fej Begeti.
Dok smo u ovom povišenom stanju emocija, prefrontalni korteks, dio odgovoran za rasuđivanje i kontrolu impulsa, takođe postaje manje aktivan. Ova neravnoteža se može opisati kao „emocionalna poplava“. U ovom stanju sposobnost logičkog razmišljanja opada.
Opada sposobnost logičkog razmišljanja i pamćenja
„Dugoročno gledano, uz konstantan stres, mogu se desiti strukturne promjene u mozgu – područja povezana sa pamćenjem, poput hipokampusa (koji se nalazi duboko u temporalnom režnju), mogu biti pogođena, što dovodi do problema sa pamćenjem. Problemi sa pamćenjem povezani sa hroničnim stresom su nešto što često viđam u svojoj neurološkoj klinici“, napominje dr Begeti.
ć „Često kada se svađamo, teško pamtimo detalje, zato što je hipokampus ugrožen“, navodi neurolog Laura Elera. „Možda se sjećate svojih emocija, poput bijesa, tokom svađe, ali ne možete tačno da evocirate šta je rečeno ili redoslijed događaja.“
Takođe postoji sve više dokaza da kontinuirani stres i povišen kortizol, vjerovatno izazvani stalnim i ponovljenim svađama, mogu povećati šanse za razvoj demencije.
Ovo je složena tema, sa različitim faktorima rizika koji doprinose. „Postoje pretpostavke da ponovljeni stres tjera tijelo da štedi energiju u mozgu kako bi ponovo uravnotežilo ukupne nivoe, što bi moglo da dovede do ugrožavanja vitalnih moždanih ćelija“, napominje Elera.
Srce je pod opterećenjem
Tokom burne svađe tijelo je preplavljeno vrućom, intenzivnom energijom, ali uglavnom ne postiže ništa ili nikuda ne stiže.
U našem društvu, stres je postao normalizovan, a povećan stres nas čini sklonijima da se konfrontiramo, ali može da nas gurne i ka društvenoj izolaciji, u alkoholizam, prejedanje ili probleme sa spavanjem – što su sve faktori koji utiču na zdravlje srca.
Mnogi se okreću nezdravim navikama kako bi se nosili sa stresom. One mogu da donesu olakšanje i privremeno smanje stres, ali na duži rok, dovode do visokog holesterola, visokog krvnog pritiska i dijabetesa tipa 2. A sve to vremenom ošteti srce, vitalne organe i arterije i povećava rizik od srčanog ili moždanog udara.
Imuni sistem je ugrožen
Svađa sa nekim koga volimo ne samo da emocionalno boli, već šalje poruke tijelu, pogoršavajući nivo anksioznosti i ugrožavajući naš imuni sistem.
Kada se tijelo više puta gurne u režim borbe ili bjekstva, jetra oslobađa glukozu u krvotok, mišići postaju napeti, a disanje se ubrzava kako bi pluća unijela više kiseonika.
Kada ovo postane hroničan način postojanja, intenzivna anksioznost može dovesti do oslabljenog imunog sistema, jer hormoni poput kortizola i adrenalina na kraju suzbijaju proizvodnju imunih ćelija, kao i poremećaja sna, problema sa varenjem, pa čak i određenih vrsta raka.
Kada je naš imuni sistem potisnut, imamo manju sposobnost da se nosimo sa virusima i bakterijama, a oporavak postaje sve sporiji.
