Koordinator Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK), Aleksa Bečić kazao je da je Biro blagovremeno, tokom 2024. i 2025. godine više puta usljed neefikasnog postupanja pravosudnih organa, javno zahtijevao zakonske izmjene sa ciljem produženja pritvora do donošenja prvostepenih presuda za teška krivična djela sa tri na pet godina.
BOK je, kako je predočeno, zahtijevao i definisanje kršenja mjera nadzora kao posebnog krivičnog djela, a čija se ispravnost potvrdila posljednjim dešavanjima.
Iz tog Biroa još jednom apeluju, insistiraju i zahtijevaju da se u najkraćem mogućem roku donesu hitne izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika, jer predstavljaju pitanja koja direktno utiču na vladavinu prava, borbu protiv organizovanog kriminala i bezbjednosnu situaciju.
“BOK je kao fundamentalan reformski korak istakao potrebu usvajanja Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, naročito sa aspekta kadrovskog osnaživanja i zaštite integriteta, odnosno nastavka izgradnje profesionalnog, kredibilnog i otpornog sektora bezbjednosti. Biro afirmiše činjenicu da se izmjene i dopune Zakona o oružju nalaze u finalnoj fazi usaglašavanja sa Evropskom komisijom, nakon čega će isti biti spreman za dalju proceduru i usvajanje”, navedeno je u saopštenju.
Bečić je kazao da je BOK kao jedan od ključnih bezbjednosnih izazova istakao hibridno djelovanje, koje je u proteklom periodu dostiglo vrhunac kada je riječ o pokušajima destabilizacije bezbjednosnog ambijenta, uz predlog da se i ovo pitanje tretira kao jedan od nacionalnih prioriteta u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala.
Na sjednici su, kako je navedeno, istaknuti u mnogo čemu rekordni rezultati, postignuti u oblastima nacionalnih prioriteta u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala.
Zabilježeni napredak ostvaren tokom prošle godine u odnosu na 2024. godinu, predstavljen je kroz progres rezultata u gotovo svim oblastima, sa posebnim fokusom na kontinuirane udare na narko i duvansku mafiju, zatim ekonomski kriminal i povećanje broja procesuiranih lica za 50 odsto, pranja novca i povećanje broja procesuiranih lica za čak 184 odsto utaju poreza i povećanje broja procesuiranih lica za 109 odsto, kao i ekološkog kriminala i povećanje broj podnijetih krivičnih prijava za 20 odsto.
“BOK je izdvojio i rezultate ostvarene u oblastima postupanja po potjernicama, u okviru kojih je za period 2024-2025. godine lišeno slobode 1138 lica u odnosu na period 2022-2023. godine kada je slobode lišeno 610 lica, što je porast za gotovo 100 odsto”, predočio je Bečić.
Kako je navedeno, BOK je konstatovao i da su na osnovu zaključaka sa prethodnih sjednica višestruko intenzivirane aktivnosti u postupanju, shodno odredbama Zakona o strancima, te da se u dijelu preduzetih aktivnosti 2025. godina može smatrati rekordnom u odnosu na 2024. godinu, gdje je zabilježen rast od minimalnih 20 odsto kada je riječ o podnijetim prekršajnim prijavama i rješenjima o zabrani ulaska do čak 624 odsto kada je riječ o inicijativama za prestanak privremenog boravka stranaca.
“BOK je razmotrio i druge teme od značaja koje se odnose na rješavanje kadrovskog deficita u Upravi policije, uvođenje sistema stacionarnih radara, interoperabilnost organa obavještajno bezbjednosnog sektora, dalje aktivnosti na uvođenju sistema video nadzora gradova, a razmotreni su i izvještaji međuresornih radnih timova, kao i niz drugih pitanja”, saopšteno je.





















