To su “Vijestima” odgovorili iz Instituta za javno zdravlje, pojasnivši da za sada nema potvrđenih slučajeva infekcije kod ljudi.

“Osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženim životinjama/živinom nalaze se pod zdravstvenim nadzorom lokalnih epidemioloških službi. Testiranje se sprovodi samo ukoliko se kod osoba pod nadzorom pojave simptomi koji mogu ukazivati na respiratornu infekciju. Trenutno, u procesu testiranja je jedan uzorak”, odgovorili su iz IJZ.

Upitani koje mjere prevencije sprovode, kazali su da u skladu sa procjenama i preporukama Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), a u saradnji sa lokalnim higijensko-epidemiološkim službama, sprovode nadzor nad osobama koje su bile u kontaktu sa zaraženom ili sumnjivom živinom, edukuju potencijalno izložene osobe, sarađuju sa veterinarskim službama i informišu zdravstvene ustanove o postupanju u slučaju sumnje na infekciju kod ljudi.

Mjere prevencije za građane

Infekcije virusom H5N1 kod ljudi mogu imati visoku smrtnost, ali su veoma rijetke i gotovo uvijek povezane sa intenzivnim i direktnim kontaktom sa zaraženim pticama/živinom, pojasnili su iz IJZ.

“Prema podacima ECDC, prenos virusa ptičjeg gripa sa životinja na ljude je rijedak i najčešće je povezan sa bliskim i direktnim kontaktom sa zaraženom živinom ili kontaminiranim okruženjem, poput farmi ili mjesta gdje se drži živina”, piše u odgovoru.

Kazali su da je prenos virusa sa čovjeka na čovjeka izuzetno rijedak i da do sada nije zabilježeno održivo širenje virusa među ljudima.

“Zbog toga se, prema procjeni međunarodnih zdravstvenih institucija, rizik za širu populaciju smatra veoma niskim”, istakli su.

Iz IJZ su kazali da, u rijetkim slučajevima kada dođe do infekcije kod ljudi, simptomi mogu uključivati povišenu temperaturu, kašalj, bol u grlu, otežano disanje, bolove u mišićima i opštu slabost, a može doći i do razvoja upale pluća.

“Mjere prevencije za građane su: izbjegavati kontakt sa bolesnim ili uginulim pticama, ne dirati uginule ptice bez zaštitne opreme i obavijestiti nadležne službe, održavati higijenu ruku nakon kontakta sa životinjama ili boravka u okruženju gdje se drži živina, pridržavati se uputstava nadležnih veterinarskih i zdravstvenih službi, konzumirati isključivo dobro termički obrađeno meso i jaja”, odgovorili su.

Oboljele desetine životinja u dvije opštine

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saopštila je prije dva dana da je u Crnoj Gori potvrđen prvi slučaj avijarne influence, odnosno ptičjeg gripa, kod domaće živine na dva gazdinstva, u opštinama Nikšić i Bijelo Polje.

“Virus je potvrđen na nekomercijalnim gazdinstvima sa slobodnim tipom držanja, u dvorišnim uslovima, sa manjim brojem jedinki”, naveli su.

Pojasnili su da ptičiji grip odlikuje visoka stopa smrtnosti kod domaće živine i divljih ptica, a prenosi se direktnim kontaktom među pticama, kontaminiranom opremom, vodom, hranom, a primarni izvor bolesti su divlje ptice selice.

Prenos virusa sa čovjeka na čovjeka izuzetno rijedak i do sada nije zabilježeno održivo širenje virusa među ljudima. U rijetkim slučajevima, kada dođe do infekcije kod ljudi, simptomi uključuju povišenu temperaturu, kašalj, bol u grlu, otežano disanje…

Direktor Uprave Vladimir Đaković juče je na konferenciji za medije kazao da je ovo prvi ptičiji grip od 2021, kada su od njega obolijevali pelikani na Skadarskom jezeru, dok je prvi na domaćoj živini.

Đaković je rekao da su ptice u migraciji pa se bolest širi, te je grip izbio i u Bosni i Hercegovini, Danskoj i Češkoj, ali da su im svi kapaciteti uloženi u suzbijanje zaraze i sprečavanje njenog širenja.

Obeštetiće gazdinstva u slučaju veće štete prouzrokovane ptičijim gripom

Koordinator suzbijanje ptičjeg gripa Milan Rogošić je naglasio da je riječ o visoko patogenom virusu – od kojeg mogu oboljeti i ljudi.

“Najčešči prenos je putem kontakta, pa su najugroženiji oni koji rade sa životinjama, držaoci, veterinari. Situacija djeluje da je pod kontrolom, ali je ozbiljna, pa je važno da je svi shvatimo ozbiljno i da svi uginuća i oboljenja prijave, kako bi se bez odlaganja djelovalo”, istakao je on.

Rogošić je pojasnio da je u Bijelom Polju oboljelo 18 koka nosilja i četiri guske i da su sve uginule.

“Mjere prevencije za građane su: izbjegavati kontakt sa bolesnim ili uginulim pticama, ne dirati uginule ptice bez zaštitne opreme i obavijestiti nadležne službe, održavati higijenu ruku nakon kontakta sa životinjama ili boravka u okruženju gdje se drži živina, pridržavati se uputstava nadležnih veterinarskih i zdravstvenih službi, konzumirati isključivo dobro termički obrađeno meso i jaja”, navode iz IJZ.

Rekao je da su istraživali i pod sumnju stavili još tri gazdinstva u Bijelom Polju, jer su uginuća na jednom počela i prije ovih 22 slučaja.

Rogošić je pojasnio da su u Nikšiću na gazdinstvu blizu Krupačkog jezera uginule 62 jedinke, te da im je vlasnik kazao da su divlje patke imale kontakt sa domaćom živinom.

Istakao je da je riječ o zoonozi pa su obavijestili Institut za javno zdravlje, radi ispitivanja, ali da je važno da svi probleme prijave i da ne rukuju živinom bez zaštitne opreme…

Na konferenciji je saopšteno da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u slučaju većih ekonomskih šteta, uginuća i eutanazija živine izazvanih pojavom ptičijeg gripa, obeštetiti sva gazdinstva po programu mjera za suzbijanje zaraznih bolesti životinja. Ekonomska šteta od ovog gripa, tvrde nadležni, mogla bi biti ogromna pa se gazdinstvima savjetuje da slučajeve obolijevanja prijave, dok je na snazi i mjera o držanju živine u zatvorenom.