Crnogorska politička realnost može se opisati kroz nekoliko jednostavnih, ali zabrinjavajućih brojki. Ni jednu od 25 opština u Crnoj Gori ne vodi žena. U Vladi od 31 člana svega je pet ministarki. U Skupštini Crne Gore od 80 poslaničkog mjesta trenutno su 23 poslanice, dok od 14 skupštinskih odbora samo 3 imaju predsjednicu.
Ove brojke jasno pokazuju kako danas izgleda rodna ravnopravnost u Crnoj Gori na rukovodećim pozicijama – u lokalnoj, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Sa svega oko 16% žena u izvršnoj vlasti i oko 28% u zakonodavnoj, Crna Gora je i dalje daleko od evropskog prosjeka.
Prema podacima Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost, u državama Evropske unije prosjek iznosi oko 35% žena u vladama i na rukovodećim pozicijama u parlamentima. Nažalost, Crna Gora je na ovom planu, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, i dalje pri samom dnu u regionu.
Upravo zbog toga su potrebne suštinske, a ne samo deklarativne promjene.
Ministarstvo javne uprave je, pripremajući Prijedlog zakona o Vladi, napravilo važan institucionalni iskorak. Uveli smo jasnija pravila funkcionisanja izvršne vlasti, preciznije definisali strukturu ministarstava i ojačali mehanizme odgovornosti. Međutim, jedna od najvažnijih novina u ovom zakonu odnosi se upravo na rodnu ravnopravnost.
Po prvi put uvodi se zakonska obaveza da u sastavu Vlade mora biti najmanje 40% manje zastupljenog pola. Osim toga, jedna od potpredsjedničkih pozicija biće zakonom rezervisana za manje zastupljeni pol. Na taj način rodna ravnopravnost više neće zavisiti od političke volje ili trenutnih okolnosti – ona postaje pravilo i obaveza.
Kada zakonom garantujemo učešće žena u donošenju najvažnijih odluka, mi ne ispunjavamo samo formalne kvote. Mi jačamo demokratiju, unapređujemo kvalitet javnih politika i stvaramo pravednije društvo.
Istraživanja jasno pokazuju da su inkluzivnije vlade stabilnije, otvorenije i dugoročno uspješnije. Najrazvijenije evropske države – poput Švedske, Finske, Njemačke, Francuske, Belgije i Holandije, imaju veći broj žena na pozicijama odlučivanja. Njihova iskustva pokazuju da veća zastupljenost žena donosi širu perspektivu u proces donošenja odluka i snažniji fokus na razvoj društva u cjelini.
Naša vizija se ne završava samo na državnom nivou. Reforme pokrećemo i na lokalnom nivou. Kroz novi Zakon o lokalnoj samoupravi uvodimo rodnu perspektivu kao obavezu u vršenju javnih poslova. U konceptu Zakona o lokalnim izborima predložili smo i dodatna rješenja koja podstiču ravnopravnije učešće žena u lokalnoj vlasti.
Evropska unija takođe snažno insistira na ovom pitanju. Direktiva EU koja stupa na snagu zahtijeva da žene zauzimaju najmanje 40% neizvršnih direktorskih mjesta ili najmanje trećinu svih direktorskih mjesta u velikim kompanijama izlistanim na berzama. Važno je naglasiti da je Crna Gora već inkorporirala ovu direktivu u Zakon o privrednim društvima, čime smo pokazali spremnost da pratimo evropske standarde.
Rodna ravnopravnost ne gradimo samo kroz zakone. U Ministarstvu javne uprave svakodnevno pokazujemo da stručnost nema pol. U oblasti digitalne transformacije i IT sektora, koji se često stereotipno doživljava kao muški prostor, žene u našem ministarstvu vode neke od najvažnijih reformskih procesa.
Zato smo 2024. godine u Metodologiji nagrađivanja izvrsnosti u javnoj upravi uveli i posebnu kategoriju – rodnu ravnopravnost. Time smo poručili da je riječ o vrijednosti koja mora biti sastavni dio svakog modernog i profesionalnog javnog sistema.
Reforme koje uvodimo nijesu samo administrativna promjena. One predstavljaju važan društveni iskorak. Prelazimo sa politike dobrih namjera na sistem zakonskih garancija.
Ako želimo modernu, evropsku i pravednu Crnu Goru, onda žene moraju imati ravnopravno mjesto tamo gdje se donose najvažnije odluke. Država koja koristi znanje, energiju i potencijal svih svojih građanki i građana biće snažnija, stabilnija i uspješnija.
Zato je ovo pitanje mnogo više od statistike ili političke korektnosti. To je pitanje kvaliteta naše demokratije i vizije budućnosti Crne Gore.
