Iako su antibiotici od ključnog značaja za liječenje infekcija, pored uobičajenih neželjenih dejstava, oni mogu da uništie i korisne bakterije u organizmu, dok istovremeno doprinose razvoju rezistentnih “loših” bakterija, prenela je ANSA.

Istraživači sa Univerziteta u Upsali analizirali su podatke iz švedskog registra ljekova i povezali ih sa detaljnom mapom crijevnog mikrobioma 14.979 odraslih osoba.

“Vidjeli smo da upotreba antibiotika prije četiri do osam godina i dalje utiče na sastav trenutnog mikrobioma. Za neke vrste antibiotika, čak i jedan ciklus ostavlja tragove”, rekao je autor studije Gabrijel Baldanzi.

Istraživači su primijetili da efekti nisu isti za sve antibiotike navodeći da klindamicin, fluorohinoloni i flukloksacilin izazivaju najveće promjene u mikrobiomu, dok je penicilin V, imao minimalan i kratkotrajan efekat.

Koordinator studije, Tuve Fal, istakao je da rezultati pružaju važne kliničke smjernice.

“Studija može da pomogne u definisanju budućih preporuka za upotrebu antibiotika, posebno kada se bira između dva jednako efikasna lijeka, od kojih jedan ima slabiji uticaj na crijevni mikrobiom”.