To znači duže dnevno svijetlo, ali i jedan sat manje sna te noći. Zapamtite – u martu se satovi pomjeraju unaprijed, u oktobru se pomjeraju unazad.

Prethodne godine to je bilo 30. marta a ukoliko se pitate zašto ove godine do promjene dolazi dan ranije  – razlog leži u činjenici da se satovi uvijek pomjeraju posljednje nedjelje u martu (a u jesen posljednje nedjelje u oktobru).

Pošto su dani u nedjelji svake godine drugačije raspoređeni u kalendaru, mijenja se i tačan datum. Ponekad posljednja nedjelja pada kasnije, a ponekad ranije u mjesecu.

Ideju o pomjeranju sata prvi je još 1784. godine pomenuo Bendžamin Frenklin, američki naučnik i političar.

Iako je Frenklin 1784. objavio svoje proračune u formi satire u pariskom listu “Žurnal de Pari”, on se i danas smatra pionirom ljetnjeg računanja vremena: Frenklin, koji je u to vreme živio u Parizu, tvrdio je da bi efikasnije korišćenje dnevne svetlosti doprinijelo produktivnosti i ekonomičnosti. Umesto pomjeranja sata, između ostalog je predlagao buđenje grada topovima u ranim jutarnjim satima.