Predloženi zakon ima cilj da osigura ustavno pravo svake osobe na zdravu životnu sredinu.

“U Crnoj Gori svake godine više od 800 građana umre prijevremeno zbog zagađenja vazduha. Najveći procenat je u Pljevljima – oko 22 odsto, a prate ih Nikšić, Bijelo Polje i Podgorica”, rekao je aktivista Dragićević.

Najznačajnija promjena koju donosi novi akt je direktna odgovornost za štetu nanesenu zdravlju građana.

“U Pljevljima postoji preko 5.000 individualnih ložišta koja sagorijevaju ugalj bez ikakvih filtera, što predstavlja jedan od osnovnih uzroka zagađenja vazduha u tom gradu. Građani Bijelog Polja, Nikšića i Podgorice takođe će imati pravo da tuže državu”, kazao je Dragićević.

U slučaju kršenja propisa predviđene su i novčane kazne: za pravna lica kazne se kreću od 2.000 do 40.000 eura, dok odgovorna lica u preduzećima mogu biti kažnjena sa 500 do 4.000 eura.

Ovu novinu komentarisao je i ekolog Vuk Iković.

“Potrebno je donijeti adekvatne pozakonske akte kojima će biti propisano jednostavno i objektivno mjerenje čestica, supstanci i gasova koje industrijski zagađivači ispuštaju u vazduh, a koje ugrožavaju zdravlje građana”, rekao je Iković.

Ono što je prijeko potrebno da se postojeće mjere poštuju već sada, bez obzira na predloženi zakon, dodaje Iković.

„Država mora štititi građane od zagađenja, a ne da gleda kroz prste i stvara privremeni socijalni mir kako se navodno ne bi gubila radna mjesta.“, kazao je Iković.

Kako se navodi, ovaj zakon predstavlja ključni korak u pregovaračkom poglavlju 27, potvrđujući spremnost Crne Gore da primijeni rigorozne ekološke zahtjeve Evropske unije uoči planiranog pristupanja.