Govoreći na forumu u Atini, Micotakis je istakao da vlada finalizuje prijedloge i da će odluke biti predstavljene u narednih mjesec dana. Kako je naveo, sve mjere biće usklađene sa evropskim zakonodavstvom, posebno sa Aktom o digitalnim uslugama, kako bi bile primenjive i pravno održive.

Cilj je da se ograniči pristup određenim platformama za najmlađe korisnike i smanje potencijalni negativni uticaji digitalnog okruženja.

Brzina širenja lažnih vijesti kao ključni problem

Premijer je upozorio da lažne vijesti nisu nov fenomen, ali da je danas ključna razlika brzina njihovog širenja. Sadržaji koji izazivaju jake emocije šire se znatno brže, a dodatni problem predstavlja i upotreba vještačke inteligencije koja može dodatno da pojača njihov domet.

Zbog toga je, kako ističe, važno jačanje nezavisnih medija i odgovornog informisanja.

Lično iskustvo sa dezinformacijama

Micotakis je podsjetio i na lična iskustva sa lažnim vijestima, uključujući slučaj iz 1985. godine kada je njegov otac, bivši premijer Konstantinos Micotakis, u medijima pogrešno predstavljen kao saradnik nacista. Iako je fotografija bila autentična, prateći tekst i naslov bili su netačni, što je imalo ozbiljan uticaj tokom političke kampanje.

Premijer je naveo i da su se slični napadi nedavno pojavili i na internetu, uključujući targetiranje članova njegove porodice.

Anonimnost na internetu otežava borbu protiv laži

Jedan od najvećih izazova, prema njegovim riječima, jeste anonimnost na internetu. Vlade, kako je istakao, moraju pronaći način da razlikuju legitimno anonimno izražavanje od organizovanih mreža lažnih naloga koje manipulišu javnim mnjenjem.

Poseban problem predstavljaju kampanje koje dolaze iz inostranstva i mogu imati širi bezbjednosni značaj.