Građani, međutim, kažu, najčešće plate su i dalje između 600 i 800 eura, iako istraživanja Monstata pokazuju drugačije. Upravo ta razlika između statistike i stvarnosti nikada nije bila vidljivija.
Ekonomisti upozoravaju – prosječna plata ne znači i prosječan život, jer nekoliko visokih zarada može podići cijeli prosjek, dok većina ostaje ispod njega.
“Jedino što država može da uradi je da napravi zaštitu od oligopola. Kao što znate, kod nas, na primjer, veliki trgovinski lanci, njih pet, kontrolišu preko 90 odsto maloprodajnih objekata i maloprodaju u Crnoj Gori. Oni rade jednu, tako da kažem, netržišnu radnju – dogovaraju se oko cijena i na taj način prave oligopole, koji prave problem svima. Znači, država bi mogla da stimuliše male trgovce, da uvede kontrolu, da antimonopolski zakoni počnu da se primjenjuju i da na taj način pomogne građanstvu”, rekao je za ADRIU ekonomista Davor Dokić.
U zemlji gdje su cijene sve bliže evropskim, minimalac i dalje ostaje daleko od evropskog standarda. Hrana, računi, gorivo – sve ono bez čega se ne može – postalo je najskuplje. Kirije u Podgorici i na primorju dostižu i 500, 600, pa i 700 eura. Dok su, kako neki građani navode, u centru Minhena u Njemačkoj kirije za stanove do 400 eura, a to je zemlja Evropske unije sa većim standardom.
Šta građani misle o povećanju cijena? Kupuje li se šta se želi ili šta se mora? Koliko košta život u Crnoj Gori?
Pogledajte.
