Od 179.000 stanovnika glavnog grada, njih svega 70 posjeduje donorsku karticu, odnosno zavještalo je organe nakon smrti.

Iz podgoričkog Doma zdravlja objašnjavaju da je procedura za izdavanje donorske kartice jednostavna – pacijenti prvo treba da zakažu pregled kod izabranog ljekara.

„Tom prilikom obavljamo razgovor sa pacijentom, popunjavamo dio u elektronskom kartonu, gdje upisujemo podatke pacijenta i ljekara. To su podaci koji su povjerljivi. Tom prilikom pacijenti potpisuju pisanu saglasnost“, kazala je doktorica Marija Međedović.

A odluka o potencijalnom doniranju, naglašava Međedović, nije trajna – pacijenti uvijek mogu doći kod izabranog ljekara i promijeniti odluku. Ističe i da je neophodna dobra i slobodna volja građana da budu donori.

„I da u slučaju moždane smrti svoje organe doniraju pacijentima kojima su ti organi potrebni, čiji su organi oštećeni i čija je posljednja opcija transplantacija“, navodi ona.

Svijest građana o važnosti doniranja još nije na zadovoljavajućem nivou, kaže Međedović.

„Doniranje organa je veliki čin dobročinstva. Ako kažemo da jedan donor može spasi sedam života, to puno govori. Mnogo pacijenata čeka na transplantaciju, neki nikad ne dožive da dobiju poziv za transplantaciju“, isitče.

Ipak, kako kaže, građani uglavnom imaju negativan stav prema donorstvu.

„To je zbog predrasuda koje postoje, sumnji i straha da će se organi zloupotrijebiti, ali cijela ta regulativa oko procesa donacije je toliko dobro uređena, tako da su mogućnosti malverzacija svedene na minimum“, zaključuje Međedović.

Dodaje i da su sve vjerske zajednice pristalice doniranja organa, što takođe može biti dilema pacijenata. Izabrani ljekari su, poručuje, uvijek spremni da odgovore na sve nedoumice.