Posebnu pažnju treba obratiti na sirova ili nedovoljno termički obrađena jaja zbog mogućih bakterija, kao i na procesiranu hranu koja često sadrži previše soli i aditiva. Niskomasno mlijeko nije preporučljivo u prve dvije godine života, a alternativna mlijeka poput kozjeg, ovčjeg, sojinog, kokosovog ili bademovog treba izbjegavati osim ako to ne savjetuje doktor.

Roditelji treba da izbjegavaju i tvrdu hranu poput cijelih orašastih plodova i nekuvanog povrća do treće godine, jer predstavljaju rizik od gušenja. U porodicama koje ne konzumiraju proizvode životinjskog porijekla, možda će biti potreban dodatak vitamina B12, o čemu je važno razgovarati sa doktorom.

Kada je riječ o uvođenju žitarica, preporučuka je da se počne sa obogaćenim žitaricama za bebe, poput pirinačnih pahuljica, a zatim postepeno uvode zobene pahuljice i druge žitarice. Važno je izbjegavati dodavanje šećera i meda, kao i proizvode sa dodatkom čokolade ili zaslađivača.

Voće je najbolje uvoditi u obliku pirea od kuvanih jabuka, krušaka, breskvi ili kajsija, kao i zgnječene banane. Kasnije se mogu uvoditi mekši komadi voća, ali treba izbjegavati veće komade sirove jabuke zbog opasnosti od gušenja.

Proteini se u početku daju u obliku pirea, a kasnije se mogu uvoditi mekani komadi piletine, mljeveno meso ili riba. Dobra opcija su i mahunarke, tofu i jaja, ali bez dodatka soli. Prerađevine od mesa treba izbjegavati zbog visokog sadržaja soli.

Mliječni proizvodi uvode se postepeno, uz to da majčino mlijeko ili formula ostaju osnovna prehrana do prve godine. Male količine mlijeka mogu se dodavati u obroke, a jogurt bez šećera i parmezan mogu biti dobar izbor uz voće ili povrće.

Pravilno i postepeno uvođenje hrane pomaže bebi da razvije zdrave prehrambene navike, a roditeljima daje sigurnost da dijete dobija sve potrebne nutrijente za rast i razvoj.