“U tom pogledu rekao bih da je Crna Gora nastavila da radi upravo na tom balansu koji postoji između vladavine prava kao fundamentalnog pitanja i tehničkih poglavlja sa druge strane. Ovom dinamikom koju sada imamo, naš plan da do kraja 2026. godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja je i dalje moguć i ostvariv. Cjelokupna administracija, pregovaračka struktura, Vlada Crne Gore, ali i sve institucije koje su uključene u proces, ja bih rekao i jedna široka društvena podrška ovom procesu, garant su da je ovaj plan i dalje moguć”, ističe on.

Dinamika sa Evropskom komisijom je, kaže, intenzivnija nego ikad.

“Ja bih rekao nego sa bilo kojim kandidatom ikada u istoriji evropskih integracija, ali nadamo se da će ono što je naš plan i ambicija ići upravo ovom dinamikom koja sada pokazuje i obećava uspjeh. Imamo u vidu poglavlje 2 – sloboda kretanja radnika i poglavlje 28 – zaštita potrošača i zdravlja, dvije vrlo važne oblasti koje se odnose i na javno zdravlje. To su segmenti u kojima je Crna Gora već započela proceduru zatvaranja ovih pregovaračkih poglavlja i mi se nadamo da će prva sljedeća međuvladina konferencija upravo to potvrditi – da ova dva pregovaračka poglavlja za Crnu Goru mogu biti privremeno zatvorena”, poručio je Zenović.

Sa druge strane, dodao je, pregovaračka poglavlja su u ubrzanoj dinamici i Vlada radi na svakom, budući da je vremena sve manje, a posao je intenzivan i zahtjevan i puno toga ostaje još da Crna Gora uradi na ovom putu.

“Možemo očekivati u periodu od narednih mjesec dana do dva da se održi prva međuvladina konferencija na kojoj bi se konstatovao uspjeh u određenom broju poglavlja. To je stvar dinamike – postoji komunikacija koja konstantno teče između nas kao države kandidata i Komisije koja vodi pregovarački proces, ali onda i njihove procedure unutar same Komisije, kao i sa Savjetom, i naravno politička volja i odluka država članica na kraju koje određuju kada će biti međuvladine konferencije i koliko poglavlja će na njima biti zatvoreno”, ističe on.

Napominje da su za nas najbitnija pregovaračka poglavlja 23 i 24.

“Tu smo najviše uložili napora u zatvaranje tih poglavlja. Ona se direktno odnose na vladavinu prava i zatvaraju se tek na kraju pregovora sa Evropskom unijom. Najčešće identifikovani problemi kod nas, kada je riječ o zatvaranju tih poglavlja, jesu politički uticaj na pravosuđe, spor rad sudova i mali broj konačnih presuda. U tom smislu, Evropska unija će cijeniti sve – i legislativno usaglašavanje, ali i institucionalni okvir, važna imenovanja i rezultate u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala”, smatra on.

Sve će to, kaže, zajedno biti ukupni rezultat u poglavljima 23 i 24, bez kojih neće biti moguće zatvoriti pregovarački proces.

“U tom smislu vjerujem da sada postoji i jedna visoka svijest u cjelokupnoj društvenoj javnosti o važnosti ova dva poglavlja i o tome koliko je vladavina prava fundamentalno pitanje procesa evropskih integracija”, zaključio je on.