„Pridruživanje EU ranije je bila priča o fiskalnoj podršci za infrastrukturu“, rekao je Spajić na na POLITICO-ovom European Pulse Forumu. „Ali to više nije slučaj.“
Umjesto toga, Crna Gora — koja je zvanično započela pristupne pregovore sa EU 2012. godine i važi za vodećeg kandidata — želi da se pridruži Uniji dijelom i zbog njenog statusa „mirovnog projekta“, kazao je on.
„Ključni razlozi zbog kojih želimo u EU su zajedničke vrijednosti u koje svi vjerujemo, zatim jedinstveno tržište – pola milijarde ljudi naspram pola miliona Crnogoraca“, rekao je Spajić. „I treće, to je mirovni projekat, možda čak i posljednji mirovni projekat na Zemlji danas, i to je vrijednost Evropske unije.“
Širom Evrope, zemlje koje nisu članice EU — od Islanda do Moldavije — sve više izražavaju interesovanje da se pridruže bloku zbog bezbjednosti i sigurnosti, a ne samo zbog trgovine i ekonomskih koristi, nakon ruske potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine i prijetnji Donalda Trampa da preuzme Grenland.
Crna Gora je, piše Politiko, najnapredniji kandidat u pregovorima o pristupanju, zatvorila je 14 od 33 pregovaračka poglavlja, što su uslovi za ulazak u EU. Ipak, neke države članice su skeptične prema proširenju i žele prvo reformu načina donošenja odluka unutar Unije.
Spajić je kazao da je Podgorica, koja ima ambiciozan cilj da postane članica EU do 2028. godine, „na 80 do 90 odsto puta“ kada je riječ o zatvaranju preostalih poglavlja i izrazio uvjerenje da će to biti završeno do kraja 2026. godine.
„Neke od stvari koje sada radimo, reforme koje sprovodimo, apsolutno su bez presedana“, poručio je Spajić.
