“Djeca sve informacije koje dobijaju u svakodnevnom životu, pa samim tim i sa interneta, prihvataju zdravo za gotovo. Samim tim, sve ono što prihvate kao tačnu informaciju ne mora da znači po defaultu da je sto posto tačna informacija. Iz tog razloga je poželjno da djeca prije neke određene godine ne budu uopšte prisutna na društvenim mrežama i ne budu na internetu”, kaže Lakić.

Većina kompanija koje upravljaju društvenim mrežama upozorava da djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela da budu na tim platformama, što u praksi nije slučaj.

“Vidimo da su neke države dale predlog da čak ni mlađih od 15 godina ne bude na društvenim mrežama. Apsolutno taj predlog podržavam, iz razloga što je mnogo ozbiljnih opasnosti koje vrebaju na društvenim mrežama, pa da kažemo ona opasnost koja je možda najtiša. Djeca kreiraju profile na društvenim mrežama, kreiraju neki svoj lažni život, lažno se predstavljaju i onda kad krenu da koračaju realnim životom oni ne umiju da se snađu u tom životu”, dodaje Lakić.

Opasnost se krije i u lažnim profilima na društvenim mrežama, iza kojih se mogu kriti seksualni predatori.

“To su ljudi koji navlače djecu, da im djeca šalju svoje obnažene fotografije ili video snimke bez odjeće. To rade na dva načina. Jedan je način gdje se oni predstavljaju kao druga osoba, sličnog uzrasta, najčešće suprotnog, ali nerijetko i istog pola. Sa druge strane, sličan metod imamo gdje odrasla osoba kontaktira dijete i dijete od samog starta zna da se dopisuje sa odraslom osobom, ali ta odrasla osoba zamjenjuje jednog od roditelja tome djetetu i najčešće se to dešava kod djece razvedenih roditelja”, navodi on.

Lakić ističe da se dijete povlači u sebe, živi idealan život, ali ne umije da razgovara ni sa roditeljima, ni sa članovima porodice, ni sa drugarima u školi, već svoj život povjerava strancu.

“U tom slučaju dijete se povjerava, sve svoje tajne, sve svoje sukobe sa roditeljima saopštava nekoj nepoznatoj odrasloj osobi putem interneta… Ako ta osoba bude potpuno realna, nije lažni profil – nalazi se kao podrška tom djetetu, dok dijete ne stekne maksimalno povjerenje u tu odraslu osobu”, pojašnjava Lakić.

Vršnjačko nasilje putem društvenih mreža je, takođe, sve prisutnije u našem društvu.

“Osim tih stvari gdje je seksualno uznemiravanje djeteta i zlostavljanje djeteta, imamo i intelektualno i emotivno uznemiravanje, gdje više djece šalje nekom djetetu ti si ružan, ti si glup, itd, i ukoliko imate takve epitete da neko dijete dobija svakodnevno od svojih vršnjaka, bilo da su to realni vršnjaci ili izmišljeni, možda se samo zamjerio jednom djetetu koje će da napravi deset drugih lažnih profila i da mu svi to šalju, to je jako teško djetetu da podnese”, dodaje Lakić.

Lakić najavljuje više aktivnosti, očekuje podršku roditelja i resornih ministarstava. Nada se i da će Crna Gora obezbijediti sredstva za uvođenje Amber alert sistema – hitnog obavještavanja javnosti u slučaju nestanka maloljetne osobe.