Kako je navedeno, Vasiljević i Pejović su napadnuti na radnom zadatku, izvještravajući o događaju od javnog intersa, postavljanju, pa uklanjanju, spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
Prema optužnici, Femić je fotoreporterima na silu oduzeo fotoapart i uz prijetnju smrću natjerao ih da izbrišu snimljeni materijal. On je na suđenju negorao krivicu, ali je priznao da je oduzeo novinarsku opremu, izvadio memorijsku karticu i bateriju.
“Smatramo da ovakva odluka, otvara pitanje o stepenu institucionalne zaštite medijskih radnika u Crnoj Gori i toleranciji nasilja nad novinarima, na šta su u reagovanju na presudu ukazali Vasiljević i Pejović. To posebno imajući u vidu da je slučaj nasilja nad fotoreporetrima Pobjede i Vijesti ,koji su pokušali da dokumentuju uklanjanje spomenika Đurišiću, pratilo niz propusta u postupanju nadležnih. Na događaju nije bilo uniformisanih policajaca, oštećeni su pozvani da daju izjavu u policiju u Beranama tek nakon što je im je to naloženo iz Podgorice, oduzeti aparati nijesu vještačeni dva mjeseca nakon događaja”, saopšteno je.
Posebno je problematično, kako je ocijenjeno, što ovakve presude mogu proizvesti obeshrabrujući efekat na rad novinara i normalizovati nasilje nad njima.
“Pozdravljamo odluku sudije suda u Beranama Ivana Došljaka da u odvojenom postupku, za isto krivično djelo i slučaj, a zbog prinude na štetu fotoreportera Borisa Pejovića, sa po pola godine kućnog pritvora, kazni Nikolu Raičeviča i Milića Ralevića. Ova presuda, međutim dodatno problematizuje odluku suda u slučaju protiv Femića”, navedeno je.
Institut za medije podsjeća da bezbjednost novinara nije privatno, već duboko javno i demokratsko pitanje. Svaki napad, prijetnja, zastrašivanje ili pokušaj sprečavanja novinara i fotoreportera da dokumentuju događaje od javnog interesa predstavlja udar ne samo na pojedinca, već i na slobodu izražavanja i pravo građana da znaju.
“Zato očekujemo da nadležne institucije, uključujući tužilaštvo i sudove, u svim predmetima koji se tiču napada na novinare postupaju sa posebnom pažnjom, senzibilitetom i sviješću o društvenoj težini takvih djela. Takođe smatramo da je neophodno kontinuirano jačati praksu zaštite novinara kroz efikasnije istrage, dosljednije procesuiranje i sudske odluke koje neće ostavljati prostor za relativizaciju nasilja i pritisaka nad medijskim radnicima”, ukazano je.
Institut za medije će, poručeno je, nastaviti da pažljivo prati ovaj i druge slučajeve napada na novinare, insistirajući na odgovornosti institucija da obezbijede sigurno okruženje za rad medija.
