Na taj način Maksvelova bi izbjegla da odgovara na pitanja koja bi je mogla kompromitovati.

Peti amandman na Ustav SAD pruža ključnu zaštitu pojedincima u sudskim postupcima, uključujući teška krivična djela, zaštitu od dvostrukog suđenja i pravo zaštite od samooptuživanja (“pravo na ćutanje”).

Maksvel je trebalo da bude ispitana putem video-poziva iz savezne zatvorske jedinice u Teksasu, gdje izdržava 20-godišnju kaznu zbog trgovine ljudima za seksualnu eksploataciju.

Ona je ponovo pod lupom poslanika koji pokušavaju da istraže kako je Epstajn, finansijer sa brojnim vezama sa moćnicima, godinama mogao da seksualno zlostavlja maloljetne djevojke.

Maksvel pokušava da njena osuđujuća presuda bude poništena, tvrdeći da je nepravedno osuđena.

Poslanici pokušavaju da identifikuju sve osobe koje su bile povezane sa Epstajnom i možda mu pomagale u seksualnom zlostavljanju.

Pored toga, nekoliko demokrata planiralo je da pregleda neizmijenjene verzije dokumenata o Epstajnu, koje je Ministarstvo pravde objavilo zbog zakona koji je Kongres usvojio prošle godine.

Nadzorni odbor Predstavničkog doma izdao je poziv za saslušanje Maksvelove prošle godine. Iako su njeni advokati dosljedno obavještavali poslanike da ona neće odgovarati na pitanja, republikanski predsjednik odbora, poslanik Džejms Komer, insistirao je na tome.

Istovremeno je tražio od odbora da pozove na saslušanje bivšeg predsjednika Bila Klintona i bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton, koji se takođe pojavljuju u objavljenim dokumentima.

Nakon što im je Komer zaprijetio optužbama za nepoštovanje Kongresa, oboje su pristali da se pojave na saslušanjima kasnije ovog mjeseca.

Republikanac Komer je rekao da su članovi odbora podijeljeni u vezi sa tim da li bi 64-godišnja Maksvel trebalo da dobije pomilovanje, koje može dodijeliti samo predsjednik Donald Tramp. Komer je rekao da se on lično i dalje protivi toj ideji.

Tramp je u oktobru ostavio otvorena vrata mogućnosti njenog pomilovanja, rekavši da će razgovarati s američkim Ministarstvom pravde.

Demokrat Robert Garsija reagovao je u srijedu u objavi na Tviteru: “Apsolutno NE. Demokrate u Nadzornom odboru ujedinjeni su u protivljenju pomilovanju Gislejn Maksvel. Nečuveno je da bi bilo koji republikanac u našem odboru to razmatrao”, napisao je Garsija.

Bil Klinton je poznavao Epstajna, preminulog u zatvoru 2019, ali je porekao da je znao za njegove seksualne prestupe i tvrdi da je prekinuo kontakt sa njim prije dvije decenije.

To će biti prvi put da bivši američki predsjednik svjedoči pred kongresnim odborom otkako je to učinio Džerald Ford 1983. godine.

Maksvel je bila saradnica Epstajna, pedofila i osuđenog seksualnog prestupnika. Njegova smrt u pritvoru 2019. godine proglašena je samoubistvom. Ona je proglašena krivom 2021. godine zbog pomaganja Epstajnu u seksualnom zlostavljanju tinejdžerki i trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu.