“Zaista veoma dobre vijesti juče iz Brisela, odnosno formiranje radne grupe koja će započeti rad na pristupnom ugovoru. To je zaista veliki korak. Čestitke svim građanima ove zemlje, kao i svim akterima – bilo da su u vladi, većini ili opoziciji, jer ih ima mnogo”, naveo je on.

U međuvremenu je došlo do određenih promjena, tako da će ovaj pristupni ugovor biti donekle drugačiji, istakao je Satler.

“Još uvijek ne znamo tačno šta će sadržati, ali će, naravno, obuhvatati prava i obaveze Crne Gore, kao i izuzetke, prelazne klauzule i zaštitne mehanizme, kako je pomenula komesarka Marta Kos. O svemu tome će se vrlo intenzivno raspravljati u narednih šest do osam mjeseci u Briselu”, dodao je on.

U planu je, naglasio je Satler, zatvaranje još četiri poglavlja do ljetnje pauze.

“Najzahtjevnija poglavlja dolaze na kraju – Poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i poglavlje o zaštiti životne sredine, koje je izuzetno važno, ali i veoma kompleksno. U oktobru i novembru ćemo imati jasniju sliku koliko je realno zatvoriti sva poglavlja”, naglasio je on.

On je za Euronews kazao da ” je u međuvremenu došlo do određenih promjena, tako da će ovaj pristupni ugovor biti donekle drugačiji”

“O svemu tome će se vrlo intenzivno raspravljati u narednih šest do osam mjeseci u Briselu”, kazao je Satler.

Kako ste primili ovu vijest i kakvu poruku ona šalje vama kao delegaciji EU?

– To znači da se dobar rad prepoznaje – mislim da je to najvažnije. U tom smislu, ovo je snažna poruka za Crnu Goru, ali i veoma dobra poruka za region. Ako ulažete trud, radite naporno, sprovodite tehnički dio posla, usklađujete zakonodavstvo, i ako postoji politička volja – što je drugi ključni element – tada možete napredovati i odlučno se kretati ka Evropskoj uniji. Mislim da je to glavna poruka.

Kako biste ocijenili napredak Crne Gore kada je riječ o implementaciji i sprovođenju zakonodavstva EU? U kojoj mjeri država do sada uspješno realizuje svoju evropsku agendu?

– Prije dvije godine smo zajedno sa Vladom postavili ambiciozan plan da se sva poglavlja zatvore do kraja 2026. godine. Moram reći da smo dvije godine kasnije gotovo na cilju. Praktično smo u skladu sa postavljenim rokovima. Neka poglavlja su malo pomjerena, dijelom i zato što je bilo teško predvidjeti kako će se stvari odvijati u parlamentu. Neka poglavlja su izuzetno zahtjevna, poput Poglavlja 1 – slobodno kretanje robe – koje podrazumijeva 55 zakona i pravilnika samo za to poglavlje. To je ogroman posao, ali ukupno gledano, držimo tempo. Naravno, jedno je usvojiti zakone u parlamentu, a drugo ih je sprovesti u praksi. To je drugi, veoma važan korak.

Koliko je realna ambicija Crne Gore da ispuni ciljeve u vezi sa zatvaranjem svih pregovaračkih poglavlja u predviđenom roku?

– Kao što sam već rekao, planiramo zatvaranje još četiri poglavlja do ljetnje pauze. Svako poglavlje nosi svoje izazove, a svih 27 država članica mora se saglasiti oko svakog koraka. Zato je teško davati precizne prognoze, ali trenutno smo na dobrom putu. Najzahtjevnija poglavlja dolaze na kraju – Poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i poglavlje o zaštiti životne sredine, koje je izuzetno važno, ali i veoma kompleksno. U oktobru i novembru ćemo imati jasniju sliku koliko je realno zatvoriti sva poglavlja.

Koji je konkretan napredak ostvaren u poglavljima 23 i 24, posebno u oblastima vladavine prava i osnovnih prava? Da li ova poglavlja i dalje ostaju najizazovnija i zašto?

– Kao što sam već napomenuo, prema našoj metodologiji, da biste zatvorili bilo koje poglavlje, morate imati određeni nivo u oblasti vladavine prava i pravosuđa – takozvani IBAR. Crna Gora je taj prag prešla prije dvije godine. To je uslov koji svaka država mora ispuniti da bi mogla napredovati u drugim poglavljima. Ako niste dovoljno spremni u oblasti vladavine prava, ne možete napredovati dalje. Albanija se trenutno nalazi na tom koraku i treba da ga savlada kako bi počela zatvaranje poglavlja. Od tada smo vidjeli određene pozitivne pomake, uključujući imenovanja na najvišim pozicijama u pravosuđu. Prošle sedmice imenovan je direktor Agencije za sprečavanje korupcije – veoma važna institucija koja se dugo čekala. Ipak, potrebno je vidjeti konkretne rezultate u praksi – odnosno rezultate koji pokrivaju cijeli pravosudni lanac. U slučajevima visoke i srednje korupcije, kao i organizovanog kriminala, ne želimo da vidimo samo početne faze, već i konačne presude. To će države članice pažljivo pratiti prilikom odlučivanja o zatvaranju Poglavlja 23 i 24.

S obzirom na to da je Odbor za izbornu reformu završio rad bez opipljivog napretka, koliko to predstavlja ozbiljan izazov za proces EU integracija Crne Gore?

– Što se tiče izborne reforme – prvi dio je prošle godine uspješno završen i to nije mali uspjeh. Po prvi put je dogovoren jedinstveni datum lokalnih izbora svake četiri godine, što nije bilo lako postići. Dogovorena je profesionalizacija izbornih organa, kao i kvota od 40% žena u parlamentu. To su važni koraci, ali posao nije završen. U komunikaciji smo sa parlamentom, kako sa većinom tako i sa opozicijom, u vezi sa drugim dijelom reforme. Važno je unaprijediti pravila o finansiranju političkih partija, kao i razjasniti određene tehničke aspekte, poput drugog kruga predsjedničkih izbora. Pozivam parlament da završi ovaj posao kako bi se reforma u potpunosti okončala. Pomenuli ste opoziciju — nedavno povlačenje predstavnika opozicije iz skupštinskih odbora zbog zakona o bezbjednosti izazvalo je zabrinutost.

Kako bi to moglo uticati na evropski put Crne Gore i koji su koraci potrebni za prevazilaženje političkih podjela i obezbjeđivanje šireg nacionalnog konsenzusa?

– To je veoma važno pitanje. Evropska unija, ali i ja lično, pridajemo veliki značaj nacionalnoj koheziji kada je riječ o ovako strateškom pitanju kao što je članstvo u EU. Dio dobrih rezultata iz prethodne dvije godine upravo je posljedica tog jedinstva – saradnje između vlasti i opozicije. Mnogi zakoni su usvajani uz široku podršku u parlamentu. Zato je ključno vratiti se tom pristupu. Pozivam i vlast i opoziciju, a posebno većinu, da rade na obnovi tog jedinstva, jer je ono preduslov za završetak zahtjevnog posla koji predstoji.

Po vašem mišljenju, koji su ključni reformski prioriteti na koje Crna Gora treba da se fokusira u narednih 12–18 mjeseci kako bi zadržala status lidera u procesu pristupanja EU?

Poglavlja 23 i 24 su izuzetno važna, ali tu je i poglavlje o životnoj sredini, koje predstavlja veliki izazov. To je jedno od najvećih i najskupljih poglavlja, jer podrazumijeva izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, unapređenje kvaliteta vazduha i vode, kao i usklađivanje velikog broja propisa. Tu su i druga zahtjevna poglavlja, poput slobodnog kretanja robe, koja zahtijevaju mnogo tehničkog rada. Važan aspekt su i administrativni kapaciteti – jačanje institucija koje će sprovoditi usvojene zakone. Na primjer, u oblasti poljoprivrede potrebno je formirati agencije koje će upravljati sredstvima EU namijenjenim poljoprivrednicima.

To je ključni dio posla koji predstoji.

U kontekstu aktuelnih geopolitičkih izazova, kako se Crna Gora pozicionira kao pouzdan partner EU i koju ulogu može imati u jačanju regionalne stabilnosti?

– Veoma smo zadovoljni što Crna Gora već godinama ima stoprocentno usklađivanje sa spoljnopolitičkim odlukama Evropske unije. Veoma smo zadovoljni što je Crna Gora u potpunosti, 100%, usklađena sa svim našim spoljnopolitičkim odlukama još od početka pristupnih pregovora, već 12–14 godina. I to se nastavlja. Drago mi je što Crna Gora takođe daje svoj doprinos, šaljući vojnike, iako je to ponekad simbolično – dva ili tri vojnika. Takođe, Crna Gora aktivno učestvuje u međunarodnim misijama, uključujući NATO i EU misije obuke u kontekstu sukoba u Ukrajini. To je veoma važno. Crna Gora se pokazala kao pouzdan partner, kako u spoljnopolitičkom, tako i u regionalnom kontekstu, i očekujemo da se to nastavi. Ova godina je posebno značajna – Crna Gora će biti domaćin brojnih važnih događaja. Početkom juna u Tivtu će biti održan Samit EU – Zapadni Balkan, a u oktobru Samit Berlinskog procesa. Uz to, obilježava se i 20 godina od obnove nezavisnosti. Sve to predstavlja priliku da Crna Gora pokaže svoje rezultate i doprinos regionalnoj stabilnosti kao buduća članica Evropske unije.