Oštra procjena njemačkog kancelara o zastoju u američko-iranskim pregovorima direktno je u suprotnosti sa nastojanjima Donalda Trampa da situaciju prikaže u pozitivnom svjetlu, a izgledno je da će produbiti i ozbiljan transatlantski jaz između SAD-a i njegovih NATO saveznika, piše The Guardian.

“Trampov tim je nadigran”

Prije dva dana Donald Tramp otkazao je put američkih pregovarača u Islamabad, gdje su trebali da se održe indirektni razgovori sa iranskim izaslanstvom. Prethodni krug pregovora u pakistanskoj prijestonici, održan dvije sedmice ranije, završio je bez napretka, a američku delegaciju tada je predvodio potpredsjednik Džej Di Vens.

Samo dan prije Mercove izjave, američki predsjednik je za Fox News rekao: “Mi držimo sve karte u rukama“, dodavši da, ako Teheran želi da razgovara, “može doći k nama ili nas mogu nazvati”.

Obraćajući se studentima u Marsbergu, Merc je sugerisao da je upravo Trampov tim taj koji je nadigran.

“Očigledno je da su Iranci veoma vješti pregovarači, ili još bolje, veoma su vješti u izbjegavanju pregovora. Dopuste Amerikancima da doputuju u Islamabad, a onda ih puste da odu praznih ruku. Cijelu naciju ponižava iransko vođstvo, posebno takozvana Revolucionarna garda. Zato se nadam da će se sve ovo što prije okončati“, rekao je njemački kancelar.

Novi iranski prijedlog

Iran je u ponedjeljak, 27.aprila, iznio novi prijedlog za sporazum o prekidu vatre, usmjeren na otvaranje Ormuskog moreuza. Prema zvaničnicima iz regiona, rasprave o nuklearnom oružju, projektilima, sankcijama i drugim pitanjima ostavile bi se za kasnije.

Prema zakonu koji priprema iranski parlament, brodarske kompanije morale bi plaćati Teheranu “usluge” prolaska kroz moreuz, što je prije rata bilo besplatno.

Iranski zvaničnici izjavili su da bi Teheran na kraju bio spreman razgovarati i o nuklearnom pitanju, ali tek nakon što američka blokada prestane. Iranski pregovarači takođe se suočavaju sa domaćim pritiskom Islamske revolucionarne garde i javnosti da ne raspravljaju o nuklearnim pitanjima.

Posrednici uključeni u razgovore smatraju da ovaj pristup vjerovatno neće uspjeti jer ne bi ispunio nijedan od proklamovanih ratnih ciljeva Vašingtona , koji uključuju trajni prekid iranskog nuklearnog programa.

“Ormuski moreuz je posljedica rata, pa kako se onda to pitanje može rješavati prvo“, rekao je jedan diplomata upoznat sa pregovorima.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) odlučno je odbacila ideju o nametanju naknada brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Generalni sekretar IMO-a Arsenio Domingez izjavio je: “Ne postoji nikakva pravna osnova za uvođenje bilo kakvih poreza, carina ili naknada u moreuzima koji služe za međunarodnu plovidbu.“

Učinak američke protivblokade

Iranska ponuda “prvo Ormuz“ ipak sugeriše značajan pomak u stavu Teherana. Režim je prethodno nastojao da iskoristisvoju blokadu izvoza nafte, gasa i drugih dobara iz Zaliva kao polugu za dobijanje širokih sigurnosnih garancija. Međutim, nakon propasti pregovora u Islamabadu , Tramp je uveo protivblokadu pomorskog saobraćaja koji koristi iranske luke, što je pogoršalo duboku ekonomsku krizu u Iranu.

Međunarodni monetarni fond predvidio je pad iranskog bruto domaćeg proizvoda za 6,1 odsto ove godine, dok godišnja inflacija iznosi gotovo 70 odsto, uz još brži rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zdravstvene zaštite. Blokada je takođe zaustavila povratak praznih iranskih tankera u luke, gdje bi mogli služiti kao skladišta. Iranu ponestaje načina za skladištenje svoje proizvodnje, a smanjenje proizvodnje imalo bi dugoročne štetne posljedice za njegov energetski sektor.