“Broj napada na novinare i novinarke kontinuirano zabrinjava, ali još više izostanak djelotvornih reakcija nadležnih organa. Uz to, nasilje, prijetnje i kampanje diskreditacije su već dio svakodnevnice, a svojim postupanjem legitimišu ih upravo nosioci vlasti, koji u demokratskim društvima moraju biti garant slobode medija i brana njenom ugrožavanju. Tokom prošle godine zabilježena su rekordna 33 napada na novinare i novinarke, dok je od početka 2026. evidentirano devet takvih slučajeva”, navodi se u saopštenju.
CGO posebno problematizuje praksu pokretanja istraga koje počivaju na slabim i nedovoljno utemeljenim osnovama, ali proizvode ozbiljne posljedice po medije i njihove urednike. Primjeri iz prethodnog perioda pokazuju kako se kroz nedovoljno obrazložene naredbe za istragu otvara prostor za pozivanje urednika na saslušanja i indirektan pritisak na uređivačku politiku.
“Takvi postupci, čak i kada formalno ostaju u okvirima zakona, imaju jasan efekat zastrašivanja i disciplinovanja medijske zajednice. U tim situacijama briše se granica između legitimnog javnog interesa i selektivnog institucionalnog djelovanja, čime se stvara ambijent u kojem novinari ne rade pod zaštitom sistema, već pod njegovim nadzorom i pritiskom. CGO ističe da, u kontekstu evropskih integracija, ovakvo stanje dobija dodatnu težinu. Sloboda medija je jedno od mjerila napretka u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, posebno u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, a praksa ukazuje na stagnaciju, pa i nazadovanje u oblasti slobode medija”, navodi u saopštenju.
Upravo kontinuirani pritisci na medije, izostanak efikasnih istraga napada na novinare i problematični institucionalni pristupi direktno utiču i na procjenu spremnosti Crne Gore za dalje korake u pregovorima.
Istovremeno, dodaje, medijska scena opterećena je unutrašnjim konfliktima, padom profesionalnih standarda i sve izraženijom instrumentalizacijom informacija. U takvom ambijentu, javni interes se često potiskuje u korist političkih i ekonomskih obračuna, dok građani ostaju uskraćeni za pouzdane informacije.
“Ne treba zanemariti ni ekonomski okvir. Finansijska nestabilnost i zavisnost od centara moći dodatno slabe nezavisnost redakcija i čine ih ranjivim na spoljne uticaje. Svjetski dan slobode medija ne treba da bude samo podsjetnik na sistemske probleme u ovoj oblasti u Crnoj Gori, već i prilika za poziv da se istakne neophodnost da se obezbijedi da sve istrage koje se tiču ili uključuju medije budu zasnovane na čvrstim i transparentnim osnovama, uz sprječavanje zastrašivanja novinara i novinarki, urednika i urednica. Takođe, potrebno je osigurati i efikasne istrage napada na novinare i insistirati na profesionalnim standardima koji su temelj povjerenja javnosti”, navodi ona.
Slobodni mediji nijesu, kako kaže, privilegija, već temelj demokratskog poretka, a u Crnoj Gori taj temelj je i dalje urušen.











