“Ovo pitam iz prostog razloga jer je naša spoljna politika toliko principijelan da se sve države Evrope ugledaju na Crnu Goru. Počeću od tkz. Kosova, kada je protivno volji 85 odsto građana Crne Gore, priznata ta kvazi tvorevina 2008. godine i tada smo saopštili da se radi o demokratski tekovinama, pravu na samoopredjeljenje i da je Kosovo de fakto i de jure nezavisno, iako je isti Milo Đukanović 1988. godine upravo došao na tom kosovskom talasu na pozicije koje je zastupao kao izraziti i ekstremni Srbin, obećavajući Srbima i Crnogorcima na Kosovu i Metohiji da će se obračunati sa albanskom iredentom”, kazao je Knežević.
Dodao je da smo nastavak principijelne politike imali nakon izbijanja sukoba Rusije i Ukrajine.
“Gdje je Crna Gora, opet principijelno, podržala teritorijalni integritet i nezavisnost Ukrajine, pridružujući se sankcijama protiv Rusije, doduše nevidljivim, jer Rusije nije osjetila nijednu od ovih sankcija koje je uvela Crna Gora. Ostaje pitanje, koja je razlika između Kosova i Ukrajine, tj. koja je razlika između Srbije i Ukrajine? Kako može Kosovo da bude nezavisno, a Donjeck, Lugansk i Krim da budu sastavni dio Ukrajine. Zato mi je veoma važno da znam, obzirom da smo se izjasnili oko krize na Bliskom istoku, koga mi sad podržavamo u ovom sporu između Danske i EU sa jedne strane i gospodina Donalda Trampa”, upitao je Knežević.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore Filip Ivanović je odgovorio na to pitanje kazavši da je pitanje zakašnjelo i da je Crna Gora stala uz Dansku i na stranu Evropske unije kada je u pitanju teritorija Grenlanda.
“Mislim da ste malo preuranili da pitate za Kubu, a zakasnili da pitate za Grenland, jer se o tome priča već mjesecima i Danci i Grenland su se jasno izjasnili po tom pitanju. Razgovori su se vodili nekoliko puta, ali ne po pitanju teritorije, jer je Danska jasno odgovorila. To pitanje trenutno nije na dnevnom redu, ali smo tu stali na stranu Danske i EU”, kazao je Ivanović.
Što se tiče sukoba SAD i Irana, Ivanović dodaje da UAE nije strana u sukobu i zato su osudili napade na golfske zemlje.
“Podržavamo da se dođe do diplomatskog rješenja, jer taj sukob donosi globalno probleme. Pregovori su u toku i želimo da se postigne trajno mirno rješenje. Slično je i sa situacijom napada Rusije na Ukrajinu. Mi se opredjeljujemo prema našem nacionalnom interesu – pristupanju EU i vi to koliko sam razumio podržavate. To podrazumijeva prava, ali i obaveze, a jedna od tih obaveza je usklađenost sa evropskom bezbjednosnom politikom koju dosljedno sprovodimo. Treba osuditi svaki napad na suverenu državu koji nije proistekao iz poteza te države. Očekujemo da će do diplomatskog rješenja doći između Rusije i Ukrajine”, kazao je Ivanović.
Knežević je potom kazao da jedino nije osuđena agresija na Srbiju i Crnu Goru 1999. godine.
“Kako je moguće da sve osuđuemo, samo ne osuđujemo ovo. Kada otvorimo čitav aspekt dosljednosti i prinicpijelnosti, kada su u pitanju međunarodni odnosi i spoljna politia, naša spoljna politika je kao “muva bez glave”, kazao je Knežević.
