"Ambicija Vlade da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja sve nerealnija"

CGO: Crna Gora kao predvodnica bez funkcionalne vladavine prava

Proces pristupanja Crne Gore karakteriše formalni napredak koji često nadmašuje sadržajne promjene, zbog čega evropske integracije rizikuju da postanu tehnički proces, a ne pokretač stvarne i održive transformacije, zaključuje se, između ostalog, u analizi "Crna Gora kao predvodnica bez funkcionalne vladavine prava", prve iz edicije Crna Gora u fokusu njemačke fondacije Fridrih Ebert (FES), čija je autorka Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Ilustracija, foto: CGO

Kako je saopštio asistent na projektima u CGO, Ivan Kašćelan, u analizi se podsjeća da je Crna Gora od 2012. do 2026. godine otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, čime je pokazala visok stepen formalne usklađenosti sa EU okvirom.

Međutim, napredak u zatvaranju poglavlja ostaje spor i neujednačen.

Za 14 godina privremeno je zatvoreno svega 14 poglavlja, odnosno oko 42 odsto, uprkos obnovljenom zamahu politike proširenja EU.

“Ambicija Vlade da do kraja 2026. zatvori sva preostala poglavlja djeluje sve nerealnije, čak i u povoljnom geopolitičkom kontekstu i uz pojačan fokus Evropske komisije na proširenje. Neuspjeh u ostvarivanju ovog cilja primarno bi odražavao nedostatak političke posvećenosti vladajuće većine, a ne ograničenja koja dolaze od institucija EU ili država članica”, ocjenjuje se dalje.

Uljarević ukazuje da su u osnovi tog razmimoilaženja između ambicija i rezultata trajući strukturni izazovi, osobito u oblasti političke stabilnosti i vladavine prava, uključujući nezavisnost pravosuđa, ograničene rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i zloupotreba javnih resursa u partijske i partikularne svrhe.

Posvećenost evropskim integracijama, kako se navodi, ostaje pretežno formalna, uz nedostatak dosljedne i iskrene političke volje, što rezultira skromnim napretkom u ključnim oblastima.

Naglašava se da vladavina prava, iako temeljni uslov pristupanja EU, ostaje opterećena izraženim jazom između normativne usklađenosti i primjene u praksi. Posljedice su vidljive kroz nizak nivo povjerenja javnosti, spore postupke, neujednačenu sudsku praksu, slabe mehanizme odgovornosti i trajni politički uticaj na institucije.

Poseban fokus stavljen je na pravosudni sistem, koji je i dalje ranjiv na snažne strukturne i političke pritiske. Apostrofirano je da su poglavlja 23 i 24 „srce” pregovora i da se napredak ne može svesti na usvajanje zakona i strategija, već mora podrazumijevati njihovu punu primjenu i garancije nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti.

Efikasnost pravosuđa ostaje hroničan problem, obilježen zaostalim predmetima, ograničenim resursima, neravnomjernim opterećenjem i nedovoljno razvijenim alternativnim mehanizmima rješavanja sporova.

Razmjere problema potvrđuje i praksa Evropskog suda za ljudska prava, koji je od 2009. do 2025. donio 82 presude protiv Crne Gore, pri čemu je u 95 odsto slučajeva utvrđena povreda prava, najčešće u vezi sa pravičnim suđenjem, dužinom postupaka i neizvršavanjem presuda.

Posebno se upozorava i na posljedice sve izraženiju „medijalizaciju” pravosuđa.

Kada je riječ o upravljanju i odgovornosti u pravosuđu, navodi se da reforme Sudskog i Tužilačkog savjeta nijesu donijele potrebne promjene.

Finansijska nezavisnost pravosuđa ostaje slaba, a dodatni problemi uključuju neujednačenu primjenu disciplinskih mehanizama, izostanak reakcije na nalaze Državne revizorske institucije (DRI) i prekomjernu upotrebu pritvora.

„Sve to ukazuje na duboko ukorijenjene slabosti sistema koje i dalje ograničavaju njegovu efikasnost i kredibilitet”, ističe se.

U oblasti borbe protiv korupcije, pozitivan pomak ogleda se u uspostavljanju institucija, uz opasku da njihova efikasnost ostaje ograničena, naročito u slučajevima visoke korupcije.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) suočava se sa izazovima nezavisnosti, političkog uticaja i pristupa koji je više usmjeren na administrativnu usklađenost nego na suštinsku odgovornost.

Analiza opominje i da sektor bezbijednosti nije pokazao otpornost na politizaciju, a kao ilustracija se ističu nedavne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, usvojene bez adekvatnih javnih konsultacija i uz ošte kritike, a koje “neopravdano šire ovlašćenja ministra i slabe proceduralne garancije, otvarajući prostor za arbitrarnost”.

U konačnici, ocjenjuje se da je Crna Gora razvila sveobuhvatan zakonodavni i institucionalni okvir za vladavinu prava, ali i da taj okvir još uvijek ne proizvodi dovoljno održivih rezultata, pri čemu vladavina prava ostaje centralni i najosjetljiviji dio pristupnog procesa, dok pravosuđe najjasnije pokazuje raskorak između formalnog napretka i efikasne transformacije.

Podijelite članak
guest
0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Popularni
usvojena žalba specijalnog državnog tužilaštva

Apelacioni sud oborio rješenje troje kolega: Biznismenu Mijajloviću, ipak, sude za pomaganje bivšoj vlasti DPS-a

Optužnicom su obuhvaćeni i bivši šef Kontraobavještajne službe Agencije za nacionalnu bezbjednost i funkcioner Uprave policije Drago Spičanović, nekadašnji načelnik...
13:33
Odluka vijeća višeg suda u Podgorici

Vlasniku “Tehnomaksa” ukinut pritvor, ne smije van stana

Odlukom tročlanog vijeća Višeg suda u Podgorici pred kojim se vodi postupak, a kojim predsjedava sudija Boris Bulatović, Petranoviću je...
13:29
odluka nakon ostavke sutkinje nade rabrenović

Sve iz početka: “General” dodijeljen sudiji Vlaoviću

"Predmet je, nakon ostavke sutkinje Nade Rabrenović, pred čijim tročlanim vijećem je do sada vođen postupak, dodijeljen njenom kolegi Radovanu...
07:00
POLICIJA NASTAVILA POTRAGU

Razbojnici s pazarima pobjegli na Murtovinu, pretreseno cijelo naselje

Policija i dalje, kazao je sagovornik Adrije, intenzivno traga za njima. Ta dva razbojnika juče ujutro su, u Ulici Avda Međedovića...
15:55