U fokusu razgovora bili su izazovi upravljanja kruzing turizmom u zaštićenom području Boke Kotorske, preporuke UNESCO-a i potreba pronalaženja održivog modela razvoja koji će istovremeno zaštititi kulturnu baštinu i omogućiti ekonomski razvoj grada.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić poručio je da se pitanje kruzing turizma ne može posmatrati pojednostavljeno niti iz samo jednog ugla, naglašavajući da su upravo balans i odgovorno upravljanje ključ budućeg razvoja Kotora.

„Kruzing turizam i turizam uopšte ne mogu se posmatrati izolovano od zajednice. Mora se sagledati njihov uticaj na sve segmente društva i života grada“, istakao je Jokić.

Govoreći o preporukama UNESCO-a, podsjetio je da se u posljednjim izvještajima poseban akcenat stavlja na uticaj masovnog turizma i kruzinga na kulturno i prirodno nasljeđe zaštićenog područja Boke Kotorske.

Jokić je naglasio da je globalni rast turizma proces koji nije moguće zaustaviti, ali da je moguće i neophodno njime upravljati na odgovoran način.

„Možemo diskutovati o problemima, ali ne možemo ignorisati činjenicu da broj turista raste svuda u svijetu. Na nama je da pronađemo model koji će omogućiti održivost i kvalitet života građana“, kazao je predsjednik Opštine Kotor.

Posebno je ukazao na problem izletničkog turizma i drumskog saobraćaja, za koji smatra da predstavlja mnogo veći izazov za grad od samih kruzera.

„Kruzeri su vidljivi i zbog toga često prvi na udaru kritika, ali jedan od najvećih problema Kotora jeste nekontrolisani izletnički turizam i drumski saobraćaj. Prošle godine imali smo više od 20 hiljada registrovanih dolazaka autobusa“, naveo je Jokić.

On je podsjetio da je Opština Kotor prošle godine uvela novi sistem upravljanja autobuskim dolascima, kroz unaprijed rezervisane termine i precizno definisane kapacitete, što je već dovelo do smanjenja saobraćajnih gužvi na Benovu.

Govoreći o budućnosti kruzing turizma, Jokić je saopštio da je strateško opredjeljenje Luke Kotor i Opštine da se u narednom periodu razmatra model sidrenja kruzera van Veriga, uz organizovani prevoz putnika manjim brodovima do Kotora.

„Niko nije rekao da kruzing treba ukinuti. UNESCO preporuke prije svega govore o ozbiljnijem planiranju i upravljanju“, poručio je Jokić, dodajući da je riječ o kompleksnom procesu koji zahtijeva saradnju države, lokalnih samouprava i svih relevantnih institucija.

On je podsjetio i na značaj kruzing industrije za lokalnu ekonomiju, navodeći da prihodi od turista predstavljaju važan ekonomski impuls za grad.

Direktor Luke Kotor AD Ljubomir Radović kazao je da je za ovu godinu planirano 566 dolazaka brodova, što predstavlja povećanje od 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Radović je naglasio da Luka Kotor funkcioniše u okviru postojećih kapaciteta i po održivim principima, podsjećajući da se najveći dio saobraćaja odvija na sidrištima u zoni Kamenari–Orahovac.

„Moramo djelovati dugoročno i odgovorno. U ovoj industriji rezervacije se zaključuju godinama unaprijed i zato svaka promjena zahtijeva ozbiljno planiranje“, istakao je Radović.

Iskustva Dubrovnika predstavio je predstavnik Lučke uprave Dubrovnik Dario Barbarić, koji je govorio o modelu „Respect the City“, razvijenom nakon godina prekomjernog turističkog pritiska na Dubrovnik.

Barbarić je podsjetio da je Dubrovnik nakon preporuka UNESCO-a ograničio broj kruzera i putnika, te uspostavio jasne mehanizme upravljanja destinacijom.

„Dugoročno, održivost mora imati prednost nad kratkoročnim ekonomskim benefitima“, poručio je Barbarić.

Doc. dr Stevan Kordić iz Nacionalne komisije za UNESCO podsjetio je da ICOMOS u svojim izvještajima kruzere prepoznaje kao jedan od značajnih faktora pritiska na zaštićeno područje Boke Kotorske, kako zbog zagađenja, tako i zbog velikog broja posjetilaca.

On je pojasnio da preporuke UNESCO-a nijesu zabrane, već smjernice koje treba da pokažu da država i lokalne zajednice odgovorno pristupaju upravljanju zaštićenim područjem.

„UNESCO i ICOMOS su poput dijagnostičara – ukazuju na problem, a na nama je da pronađemo održivo rješenje“, kazao je Kordić.

Panel je okupio predstavnike lokalnih institucija, pomorske privrede, stručne javnosti i međunarodnih organizacija, a zaključeno je da budućnost kruzing turizma u Boki mora biti zasnovana na planskom upravljanju, regionalnoj saradnji i očuvanju jedinstvene kulturne i prirodne baštine Zaliva.