Govoreći o tom pitanju, šef hrvatske diplomatije potvrdio je da se sastao sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem na marginama ministarskog sastanka između EU i Zapadnog Balkana. Prema njegovim riječima, sve ide u smjeru rješavanja otvorenih pitanja.

„Nama je u interesu da otvorena pitanja ne opterećuju proces pristupanja, ali naravno i dugoročno dobrosusjedske odnose. Što više otvorenih pitanja riješimo, to ćemo imati još bolje i snažnije odnose. Hrvatska će biti još angažovanija jer je nama u interesu da imamo susjede sa kojima ćemo dijeliti jednake vrijednosti“, izjavio je novinarima Gordan Grlić Radman.

Hrvatska je u decembru 2024. blokirala zatvaranje Poglavlja 31 u pristupnim pregovorima između Crne Gore i Evropske unije. Riječ je o poglavlju koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

Osim otvorenih pitanja koja odranije ima sa Zagrebom, situacija se zakomplikovala pošto je Skupština Crne Gore krajem juna usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. To je Zagreb ocijenio kao provokaciju i trojicu visokih crnogorskih zvaničnika proglasio osobama nepoželjnim u Hrvatskoj.

Crna Gora je do sada zatvorila 14 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja u procesu pregovora o članstvu sa EU. Za svako otvaranje i zatvaranje poglavlja neophodna je saglasnost svih država članica EU.

Crna Gora je od svih kandidata za članstvo najviše napredovala u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Rješenje sa Hrvatskom neophodno je kako bi zvanični Zagreb odobrio zatvaranje Poglavlja 31.

Pored toga što su odnosi Crne Gore i Hrvatske zategnuti od usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, dvije zemlje imaju više neriješenih pitanja, među kojima su vlasništvo nad vojnim brodom Jadran, ratna odšteta za hrvatske zatvorenike u logoru Morinj i granica na području Prevlaka.