Dok je u većini zemalja Evropske unije period bolovanja koji je poslodavac dužan da plati ograničen na 30 dana, nakon čega troškove preuzima država, u Crnoj Gori je taj rok dvostruko duži, kažu u Uniji poslodavaca. Tvrde da je njihovu inicijativu da se praksa prilagodi evropskoj podržao i Socijalni savjet.

„Ovo je naročito važno u onim situacijama kojih nije malo, kada zaposleni zloupotrebljava bolovanje, i važno je poslodavac osim što se narušava rad, nema trošak servisiranja nečije zloupotrebe prava utvrđenog Zakonom o radu“, kaže Filip Lazović iz Unije poslodavaca Crna Gore.

Sve dok se država aktivnije ne uključi i ne shvati koliki problem predstavljaju lažna bolovanja, ne treba očekivati ni konkretna rješenja, navodi Lazović.

„Evo možemo reći jedan podatak, da je sedam puta više bolovanja u javnom nego privatnom sektoru, a pet puta je više zaposlenih u privatnom sektoru, možete zaključiti da taj podatak sam govori da nešto nije u redu i da zaslužuje mnogo veću pažnju nego što ima u ovom trenutku“, kaže Lazović.

Lazović ističe da problem zloupotreba bolovanja datira od kada je zakonom utvrđeno pravo na bolovanje.

„Osim što se ozbiljna količina novca troši, takođe ispaštaju zaposleni koji imaju veću etiku, sama organizacija rada, drugi zaposleni, itd. Takođe imamo predloge iz susjedne Hrvatske da se usvoje rješenja iznenadnih kontrola kada se posumnja da li je zaposleni sposoban za rad ili nije“, kazao je Lazović.

Iz Unije podsjećaju i da je osnovan Nacionalni savjet za suzbijanje bolovanja, koji je davao rezultate, međutim, kako ističu, preko godinu nije bilo sastanaka tog tijela. Prema podacima Fonda zdravstva, refundacija bolovanja prošle godine koštala je državni budžet 10,6 miliona eura.