Vrhovni sud otklonio je dilemu. Odbacio je kao nedozvoljenu inicijativu Vrhovnog državnog tužilaštva kojom je tražena zaštita zakonitosti u slučaju „Telekom“, nakon što je Viši sud konstatovao da nije nastupila zastara, te da ima osnova za sprovođenje određenih dokaznih radnji i vraćanje predmeta sudiji za istragu na ponovno odlučivanje.

Iz Vrhovnog suda je saopšteno da u konkretnom slučaju krivični postupak nije formalno ni započet, zbog čega nisu postojali zakonski uslovi za podnošenje tog vanrednog pravnog lijeka koji je tražilo Vrhovno državno tužilaštvo.

U obrazloženju Vrhovnog suda, pored ostalog, navedeno je: “Prihvatanje stava Vrhovnog državnog tužilaštva praktično bi značilo pretvaranje zahtjeva za zaštitu zakonitosti u sredstvo kontrole svih izviđajnih i istražnih radnji, što nije cilj niti smisao ovog vanrednog pravnog lijeka”

Komentar smo potražili od Dejana Milovca iz nevladine organizacije MANS, po čijoj krivičnoj prijavi je i pokrenut postupak.

Milovac kaže da odluka Vrhovnog suda potvrđuje da je slučaj „Telekom“ simbol institucionalnog lutanja.

“Ovo je, nažalost, još jedan primjer koji potvrđuje da bez ozbiljnog veta u pravosuđu i tužilaštvu neće biti moguće obezbijediti nezavisne institucije spremne da procesuiraju slučajeve visoke korupcije koji uključuju politički najmoćnije pojedince. Sada je potez ponovo na tužilaštvu i sudovima, koji treba da nastave postupak i konačno pokažu da li postoji spremnost da ovaj predmet dovedu do kraja. Upravo je zato važno pratiti da li će nakon odluke doći do ubrzanja postupka ili ćemo ponovo gledati višegodišnje odlaganje bez epiloga“, kazao je Milovac.

Da odluka Vrhovnog suda dodatno otvara pitanje odgovornosti dijela tužilaštva i pravosuđa, poručuje Stevo Muk iz Instituta alternativa.

“Mislim da je sada jasno da je Vrhovno državno tužilaštvo očigledno palo na ispitu odgovornosti i da odluka Vrhovnog suda suštinski otvara pitanje motivacije Vrhovnog državnog tužilaštva da tako tvrdoglavo i sa toliko energije i entuzijazma pokušava da zaustavi postupak u ovom predmetu. Dakle, čini se da je Vrhovno državno tužilaštvo uradilo sve što je moglo, a nije smjelo, da se ovaj slučaj ne vrati u državno tužilaštvo. U dodatku, rekao bih da činjenica da je za jedno krivično djelo pranja novca zastarjelost nastupila polovinom ovog mjeseca takođe ide na dušu tužilaštva, kao i činjenica da se već skoro godinu dana, dakle od dana donošenja rješenja o odbacivanju krivične prijave, u ovom predmetu nijesu preduzimale radnje. Ja se zaista nadam da će uskoro na nadležnom odboru i u plenumu Skupštine Crne Gore, koja ga je izabrala, Vrhovno državno tužilaštvo imati priliku da odgovori na ovo i druga brojna otvorena pitanja“, kazao je Muk.

Danas bi na sjednici Tužilačkog savjeta trebalo, pored ostalog, da se otvori pitanje postupanja tužilaca u konkretnom slučaju. Član tog tijela Veselin Šćepanović:

“Iz odluke Vrhovnog suda proizilazi da je Vrhovni sud stao na stanovište da se u konkretnom slučaju radi o procesnoj radnji koju je preduzeo Viši sud, te da Viši sud može da nastavi izvođenje dokaza u ovom predmetu”, rekao je Šćepanović.

Podsjećamo, Vlada je početkom oktobra zadužila Kancelariju zaštitnika da preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države.