“Ja sam mnogo srećan što nas percipiraju kao jedinu opoziciju u crnogorskom parlamentu i da su svi spremni da uđu u ovu vladu, i da se gospodin Spajića naljutio na Šehovića i Mugošu iz SD-a koje sada naziva Sovjetskim savezom. Volio bih i mene da nazovete Sovjetskim savezom, koji je dao veliki doprinos u oslobođenju od fašizma. Ja sam kao dijete prosvjetnog radnika znao napamet himnu SSSR, moj otac je bio profesor ruskog jezika”, poručio je Knežević.

Koncentraciona vlada bila predložena zbog glasanja za ustavne promjene?

On je rekao da ne bježi od istorijske uloge Sovjetskog saveza, ali ni od uloge opozicionog siročeta u parlamentu.

“Očigledno je da je gospodin Satler imao dobru namjeru – da vas sve objedini kako bi se glasalo za ustavne promjene, da se tražila koncentraciona vlada, da ste to možda htjeli da prihvatite, ali je tu došlo do nekih smetnji na vezama. I ja vas molim, nemojte da odustajete. Pokušajte da svi pređete tamo, a samo nas troje da ostanemo ovdje. I to je kosmička pravda i to je pošteno”

On je Spajiću kazao da od izlaska DNP-a iz vlade “klecaju nejaka evropska kolena”.

“Ali ja neću sada ovdje da govorim o doprinosu koji smo dali dok smo vas vukli ka EU. Sad se nalazite u ćorsokaku, jer nema ko da vas vuče ka Briselu, kao ja i moje stranačke kolege”, naveo je Knežević.

“Ako ne možete da se dogovorite, pođite opet kod Satlera. Taj čovjek oće da sasluša, ali oće i da naredi”, poručio je lider DNP-a.

O proslavi na Šipčaniku: “Kao u Sutomoru…”

On se osvrnuo i na proslavu Dana nezavisnosti.

“Prateći način i modele kako ste opredjeljivali izvođače i kako ste sve to dogovarali, ja zaključujem gospodine Spajiću da vi možda niste znali da je 20. godina od referenduma 2026. godine. Ali ste ipak opredijelili neka sredstva i raspisali konkurs. Potom ste iz samo vama znanih razloga poništili konkurs za logotip, odabrali “tarabe iz doma za vešanje” i neposrednom nagodbom, preko generalnog sekretara i neke komisije, ko treba da dođe da pjeva, za kolio i za šta”, naveo je Knežević.

Vlada je, prema njegovim riječima, firmi koja se bavi digitalnim marketingom dala posao da organizuje proslavu na Šipčaniku. Proslavu je Knežević šaljivo uporedio sa ljetnjim atmosferama u Sutomoru sredinom sedamdesetih.

“Meni je na to ličila proslava – neko je dobio karađorđevu, neko pileći batak, a svi zajedno smo dobili druga Rikija Martina”, kazao je on, upitavši koliko je koštao nastup tog latinoameričkog pjevača.

“Ono što sigurno znam jeste da su Zdravko Đuranović i Žuti Serhatlić preko Muzičkog centra dobili po 300 eura”, tvrdi Knežević.

Lider DNP-a smatra da je otvoreno pitanje da li će biti posla za tužilaštvo kada je odabir izvođača u pitanju.

Spajić: Prošli put otišli smo u nekom mračnom pravcu, danas smo vedriji

Premijer Spajić u svom odgovoru poručio da je uvijek inspirativno odgovarati na Kneževićeva pitanja.

“Moram da priznam, mnogo je interesantnije nego prošli put kada smo otišli u nekom mračnom pravcu. Ovaj put smo mnogo vedriji i mislim da su teme zanimljivije građanima”, poručio je Spajić.

On je Kneževiću čestitao na dogovoru koji je Glavni grad postigao sa mještanima Botuna, poručivši da Vlada i aktuelna skupštinska većina želi dobro žiteljima tog sela.

Osvrnuo se i na proslavu obnove nezavisnosti, istakavši da je proslava bila dostojanstvena.

“Nikada više nije bilo slavlja i pozitivne energije na sve strana i to me raduje. Dosta smo živjeli u nekim mračnim vremenima, gdje smo svi bili protiv svih, gdje smo gledali ko se kako izjašnjava, ko je kog identiteta… Došla su nova vremena, da se svi građani raduju što su državljani naše zemlje”, istakao je predsjednik Vlade, uz poruku da više nema diskriminacije.

“Znam da standrad i dalje nije visok, ali daćemo sve da u što kraćem roku riješimo pitanja koja najviše opterećuju građane”, poručio je Spajić.

O tome koliko je koštala proslava Dana nezavisnosti Vlada će uskoro dobiti podatke koji će, kako je Spajić naveo, biti objavljeni na sajtu Vlade.

“4. juna imaćemo večeru koja je u okviru iste svečanosti, bil iste pozvani da budete dio te priče. Ja sam zaista povrijeđen što niste bili na ranijoj svečanosti i što niste obilježili skup vašim prisustvom”, kazao je premijer.

Knežević je odgovorio da je “partibrejker” i da ne bi valjalo da je bio na proslavi, apelujući na Spajića da pozove koncentracionu vladu i napravi još jednu proslavu.

Komentarišući dogovor sa mještanima Botuna, rekao je da nema nikakvog dogovora.

“Radi se o trojici, četvorici mještana koji su umislili da imaju pravo da se dogovaraju u ime 16 hiljada građana Zete. Nema nikakvog dogovora, danas su vam mještani bili na protestu. To je još jedna iluzija koje volite ovdje da prezentujete – poput Veljeg brda, autocesta, magistrala… Bolje bi bilo da ste pošli da izjavite saučešća, jer je devet ljudi umrlo od onkoloških bolesti u proteklih pet mjeseci”, poručio je Knežević.

Lider DNP-a na premijerskom satu pročitao je i pisani odgovor koji je dobio od predsjednika Vlade, ocijenivši da postoje nelogičnosti. Jedna od njih, kako je rekao, jeste da potpisivanje ugovora sa izvođačima dolazi nakon isplaćivanja honorara.

On je takođe upitao Spajića da li ima podatak koliki je broj penzionera došao da sluša Rikija Martina. To pitanje je postavio, kako je objasnio, jer je majsko povećanje penzija bilo pet eura i 3o centi. Kako je naglasio, za te pare moglo se kupiti tri litra goriva.

“Moja majka je penzioner i nije osjetila nikakvo zadovoljstvo kad je vidjela Riki Martina. I vi biste gospodine Spajiću bili najsrećniji da niste bili tamo. Ali ste morali da proslavljate nešto za šta ipak sumnjam da ste glasali. Jer svi su glasali za nezavisnu Crnu Goru, osim mene i par ljudi iza mene”, poručio je Knežević.

On je penzionere pozvao da traže povraćaj PDV-a od Rikija Martina.

“Ali ne lično nego putem mejla, jer se bojim da ga ne plate kao niko njihov”, kazao je Knežević.

Premijer Spajić na opasku Kneževića o koncentracionoj vladi kazao je da žele lidera DNP-a u toj vladi.

Ostale diskusije na premijerskom satu:

Nezavisnu poslanicu Radinku Ćinćur interesovala je eventualna koncesija aerodroma, te je premijera pitala kako će  Vlada reagovati ako sudovi obore tenderski postupak i kako će izvršna vlast prevazići sporne tačke ugovora.

“To je odricanje suvereniteta države nad nekomercijalnom imovinom, što nije čak ni postojalo u slučajevima Kombinata aluminijuma ili Željezare… U ovom slučaju, penali koje bi Crne Gora platila bili bi između 100 i 500 miliona eura… Ugovorom je zabranjeno Crnoj Gori da izgradi aerodrome u narednih 30 godina, niti da da zemljište pod koncesiju za izgradnju aerodroma, osim u Nikšiću, Ulcinju i Beranama”, navela je ona.

Premijer je odgovorio da misli da je Ćinćur promašila pitanje Vladi. Cijeli proces, prema njegovim riječima nadgledala je Svjetska banka, a crnogorski sudovi i drugostepene institucije presudile  su protiv drugoplasiranog ponuđača.

Poslanica Maja Vučelić (CIVIS) postavila je pitanje koje se odnosi na reformu pravosuđa i evropske integracije.

Ona je pitala koje konkretne mjere Vlada Crne Gore planira da preduzme kako bi se sudska praksa definitivno uskladila sa evropskim standardima zaštite slobode govora, prava na javnu debatu i politički govor o pitanjima od javnog i državnog interesa.

Odgovarajući na ovo pitanje, premijer je podsjetio da je Crna Gora u prethodnom periodu ostvarila značajan napredak u oblastima obuhvaćenim pregovaračkim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, borbu protiv korupcije, zaštitu ljudskih prava i jačanje institucionalnih kapaciteta.

„Ostvareni rezultati potvrđeni su kroz pozitivan zamah pregovaračkog procesa, koji danas predstavlja jedan od ključnih prioriteta ukupne državne politike“, poručio je Spajić.

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić kazao je da je svjesno rečeno nekoliko istina i manipulacija, a vezano za izmjene Ustava.

“Nakon što Skupština dvotrećinskom većinom glasa za izmjene Ustava, onda se saziva Ustavni odbor, pa potom ide rasprava koja ne smije da traje manje od mjesec”, naveo je Nikolić.

Premijeru je poručio da ne manipuliše, ističući da optužuje opoziciju za nešto za šta nema nadležnost.

“Na kraju, ministarka evropskih poslova je rekla da opozicija nije potrebna za taj posao. Je li to tačno? U tome je suština, bilo vam je važnije da u ovom parlamentu donesete zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u, kojih nema u Gruziji i Moldaviji”, poručio je Nikolić.

“Ako se ne glasaju ustavne izmjene, onda nemaju pravo godinu dana da glasaju o izmjenama Ustava”, odgovorio je Spajić, istakavši da je pokrenuo dijalog i da je Nikolića zvao u kabinet prije dva mjeseca.

“Ko bi rizikovao to? Nagrdili bi naš evropski put. Pozivam vas o da se izjasnite o tome. Ili možda EU opet namješta duvanske afere…”, poručio je premijer.

Mugoša: Spajić nije pročitao platformu dijela opozicije

Šef poslaničkog kluba Evropskog saveza, Boris Mugoša ocijenio je da se vidi da premijer Spajić nije ni pročitao platformu koju je predložio dio opozicije. Time se, prema njegovim riječima, potvrđuje da je “u kandžama” drugih koalicionih partnera.

“Što se tiče Podgorice, mi smo rekli da ćemo sve uraditi da ne dođe od prinudne uprave, da bi vi 150 miliona eura mogli da koristite u predizborne svrhe. Ali to što pričate o koaliciji s DNP-om nije tačno. Takođe, nije tačno da je zbog opozicije izgubljeno 4,6 miliona eura, jer su te mjere pomjerene do kraja juna, a sad je početak juna. Znam sa sigurnošću da ste vi vašim neradom ispunili 57 odsto obaveza iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Tako da ću vas zamoliti da ne manipulišete”, poručio je Mugoša.

Mugoša je kazao da veliki broj građana za zaradu koju ima teško može da kupi sve što mu treba. Upozorivši na posljedice programa Evropa sad 1 i 2, kazao je da je Srbija u martu imala veću prosječnu neto zaradu od Crne Gore. Šef poslaničkog kluba Evropskog saveza upozorava da nas zemlje u regionu prestižu.

Prema njegovim riječima, 74 odsto zaposlenih u Crnoj Gori ima platu ispod 1.000 eura.

Spajić je odgovorio da je Mugoša rekao da su građani dominatno glasali za PES zbog ekonomskih reformi, i da je to tačno. Prosječne zarade su, kako jer rekao, ako ne uračunamo kumulativnu inflaciju, veće za cijelih 40 odsto.

Kada je riječ o penzijama, rekao je da je ranije bila vijest da su redovne, a sada da su povećane.

Ranije danas:

“Fiskalna održivost Crne Gore najbolja ikad”

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitao je Spajića kako je ekonomskom politikom uništio standard građana Crne Gore, kao i kako vidi održivost Fonda PIO.

Spajić je rekao da je teren ekonomije klizav, podsjetivši da je DPS u kampanji za parlamentarne izbore 2023. obećavao minimalnu penziju od 350 eura, što, kako je rekao, jeste iskorak u odnosu na feudalno doba DPS-a, kad su penzije bile ispod 200 eura”.

“Prvo što je ova Vlada uradila jeste što je stvorila minimum ljudskog dostojanstva za te ljude”, rekao je Spajić.

Govoreći o inflaciji, kazao je da dobro znamo šta je nju uzrokovalo – ratovi u Ukrajini i Iranu.

“To je uvezena inflacija”, istakao je Spajić.

Komentarišući održivost Fonda PIO, Živkoviću je poručio da su ga oni 2009. ukinuli i obesmislili, jer doprinosi koji se uplaćuju u Fond idu direktno u trezor.

“To je uradio DPS, kao što je uradio i za Fond zdravstva”, naveo je Spajić.

Ocijenio je da je fiskalna održivost Crne Gore najbolja ikad.

“To je za ponos”, poručio je Spajić.

“Ove godine očekujemo tri i po miliona turista koji će doći avionom”

Šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitao je premijera šta je Vlada uradila u pripremi predstojeće turističke sezone.

On je odgovorio da je Crna Gora 2019. godine imala oko dva i po miliona turista koji su došli u Crnu Goru avionom, a da će ove godine imati oko tri i po miliona.

Spajić je kazao da je ove godine otvorena 21 nova avio-linija.

“To su sjajne stvari. Ove godine je izdvojeno oko pet miliona za marketinšku pomoć onim avio-kompanijama koje otvaraju nova tržišta”, dodao je i ukazao da imamo značajan porast broja putnika iz Danske, Poljske, Litvanije.

Osvrnuo se i na bulevar Tivat-Jaz, navodeći da su četiri trake pod asfaltom i da je, iako će biti dodatnih radova, spreman za sezonu.

Naglasio je da će se prvi put u Crnoj Gori održati Exit festival i da ćemo imati velika imena.

“Dosta se radilo i na marketinškoj promociji. Po prvi put, metro u Parizu je oblijepljen slikama naše zemlje. Svuda je vidljiva Crna Gora, doveli smo influensere, dobili smo promociju kakvu nijesmo mogli da zamislimo prije par godina”, rekao je Spajić.

Premijer je pohvalio i rad inspekcije i bolju naplatu prihoda.

“Nikada pripremljeniji ne dočekujemo sezonu”, ocijenio je Spajić.