Iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika kazali su da je Milatović, govoreći na svečanosti povodom obilježavanja 130 godina od donošenja Zakona o Knjaževsko-crnogorskoj biblioteci i muzeju i 100 godina od ponovnog osnivanja, istakao da ti jubileji predstavljaju priliku da se Crna Gora prisjeti bogate kulturne i državne tradicije, ali i da se još jednom sagleda značaj institucije koja čuva najvrjednije tragove istorijskog trajanja naše države.

“Narodni muzej Crne Gore nije samo čuvar predmeta, dokumenata i umjetničkih djela. Narodni muzej je institucija na kojoj počiva svijest o tome ko smo, odakle dolazimo i kakvu budućnost želimo da gradimo”, rekao je.

Govoreći o značaju Narodnog muzeja, predsjednik je naglasio da je riječ o instituciji koja objedinjuje neka od najvažnijih istorijskih zdanja Crne Gore.

“Dvor kralja Nikole, Biljardu, Vladin dom, Mauzolej na Lovćenu i druge prostore od izuzetnog kulturnog i državnog značaja. Ta zdanja nijesu samo muzejski prostori, već mjesta trajanja crnogorske države, njene istorijske vertikale i državnog identiteta”, dodao je Milatović.

Predsjednik je podsjetio i na značaj bogatih kolekcija Narodnog muzeja, koje obuhvataju arheološko, istorijsko, etnografsko i umjetničko blago Crne Gore.

“Upravo zahvaljujući tim kolekcijama različiti slojevi našeg identiteta mogu se sagledati kao jedinstvena kulturna i istorijska cjelina”, istakao je.

Posebno je ukazao na činjenicu da je i obavljanje funkcije predsjednika Crne Gore snažno povezano sa Narodnim muzejom, čime ova institucija dodatno potvrđuje svoje mjesto u državnom, kulturnom i institucionalnom životu Crne Gore.

Milatović je naglasio da obilježavanje jubileja mora biti i prilika da se otvoreno govori o izazovima sa kojima se Narodni muzej suočava. U tom smislu, ukazao je da je crnogorska zbirka Umjetničkog muzeja nedostupna javnosti, ocjenjujući da građani Crne Gore, turisti koji posjećuju Cetinje i međunarodni gosti ne smiju biti uskraćeni za mogućnost da vide djela Petra Lubarde, Mila Milunovića, Dada Đurića, Voja Stanića i drugih velikana crnogorske umjetnosti.

Naglasio je i da odnos prema Narodnom muzeju nije samo pitanje kulturne politike, već pokazatelj odgovornosti države prema sopstvenom nasljeđu.

“Zbog toga je zajednička obaveza svih institucija da Narodni muzej čuvaju, razvijaju i unapređuju, sa sačuvanim i dostupnim zbirkama, obnovljenim zdanjima i uslovima dostojnim njegovog značaja”, rekao je i poruči da to dugujemo onima koji su stvarali Crnu Goru prije nas, ali i generacijama koje dolaze.

Milatović je čestitao veliki jubilej rukovodstvu i zaposlenima Narodnog muzeja Crne Gore i svima koji su doprinosili da ta ustanova bude jedna od najvažnijih institucija kulture, istorije i državnog pamćenja Crne Gore.