Iz Ministarstva rudarstva i energetike Srbije saopštili su da je Đedović Handanović ocijenila da država mora da donosi odluke u oblasti energetike brzo, ali i pažljivo, jer takve odluke mogu da imaju posljedice u narednim decenijama.

“Srbija nije, niti će biti kamen spoticanja u transakciji”, rekla je ona, ukazavši i na to da su kompanije Gasprom njeft i MOL dobile kratak rok od 10 dana da završe pregovore o kupoprodaji NIS-a, što će na kraju morati da odobri američka administracija.

Ona je navela da su u pitanju važne teme i da se sve strane trude da zaštite sopstvene interese, pri čemu je za njih najvažnije da su u ovoj situaciji, uz nestabilnosti na Bliskom istoku, uspjeli da sačuvaju sigurnost snabdijevanja, nastavak rada rafinerije i da građani nisu osjetili nikakve posljedice.

Đedović Handanović je istakla da paralelno traju razgovori Srbije sa MOL-om, u kojima je cilj pronalazak obostrano prihvatljivih rješenja, ocijenivši da ti razgovori dobro napreduju.

Ona je na pitanje zbog čega je objavljen javni poziv američkim kompanijama za iskazivanje interesa za učešće u izgradnji reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, podsjetila na to da Srbija i SAD od marta 2025. godine imaju strateško partnerstvo u oblasti energetike.

“To je jedini sporazum o strateškoj saradnji koji Srbija i SAD imaju u nekom sektoru i u okviru tog sporazuma je Radna grupa, koju čine predstavnici Vlade Srbije, pripremila poziv američkim kompanijama da iskažu interesovanje za učešće u izboru partnera u projektu”, objasnila je.

Ona je dodala da postoje jasne procedure kako se može realizovati ovaj projekat, koji je od strateškog značaja za regionalnu energetsku bezbjednost.

Prema njenim riječima, decenijama se govorilo o reverzibilnoj hidroelektrani Đerdap 3, koja bi bila veliko skladište električne energije, a u narednim fazama donijeće se odluka o kapacitetu od 1.200 do 2.400 MW.

“Moramo da tražimo nove izvore energije u eri električne energije u kojoj već sada živimo”, objasnila je Đedović Handanović.

Napomenula je da se Srbija nalazi u prvoj fazi nuklearnog programa, u okviru koje će biti potrebno još minimum godinu dana za donošenje odluke o odabiru tehnologije.

“To su odluke koje imaju posljedice za narednih 40 ili 50 godina i ne mogu da se donijeti preko noći i zahtijevaju dugoročno planiranje”, zaključila je srpska ministarka.