Bio je to let koji je trebalo da bude rutinski završetak putovanja za stotine putnika. U subotu, 6. juna, avion kompanije „Rajaner“ približavao se svom odredištu, osječkom aerodromu, nakon polijetanja iz Londona. Kroz prozore su se već nazirala polja Slavonije, a u kabini se osjećalo uobičajeno uzbuđenje pred slijetanje.

Međutim, umjesto da započne proceduru slijetanja, boing 737 je nastavio da leti u krugovima. Jedan krug, pa drugi, pa treći. Među putnicima, početna zbunjenost polako je prerastala u zabrinutost. Bez objašnjenja iz pilotske kabine, prepušteni sopstvenim nagađanjima, mnogi su pomislili na najgore – tehnički problem sa avionom ili nepredviđene prepreke na pisti.

Prazan toranj zbog kašnjenja kontrolora leta

Situaciju, koju su kasnije opisali kao pravu „dramu na nebu”, niko nije mogao da poveže sa bizarnim razlogom koji se odvijao na zemlji.

Dok je avion sa putnicima kružio dvadesetak minuta, na aerodromu u Osijeku odvijala se scena dostojna komedije apsurda. Kontrolni toranj, nervni centar svakog aerodroma odgovoran za bezbjedno slijetanje i polijetanje aviona, bio je prazan.

Zaposleni u kontroli leta, čija je smjena trebalo da počne prije dolaska aviona, jednostavno nije stigao na posao na vrijeme. Ironično, incident se dogodio na aerodromu koji se ne može pohvaliti velikim prometom – tog dana su bila planirana svega dva leta, a osječka vazdušna luka inače rijetko opslužuje više od tri aviona dnevno.

Kao da to nije bilo dovoljno, let iz Londona bio je tek drugi „Rajanerov“ let za Osijek te sezone, što je ovom nevjerovatnom propustu dalo dodatnu težinu.

Razmatrano preusmjeravanje aviona za Budimpeštu

U pilotskoj kabini, situacija je bila daleko od komične. Piloti su u više navrata bezuspješno pokušavali da uspostave radio-vezu sa osječkim kontrolnim tornjem. Bez odobrenja za slijetanje, jedina opcija bila im je da avion drže u takozvanom „holding paternu” – kružnoj putanji čekanja.

Kako su minuti prolazili, a odgovora sa zemlje i dalje nije bilo, posada je morala da počne sa razmatranjem alternativnih rješenja. Prema procedurama, ukoliko slijetanje na planirano odredište nije moguće, avion se preusmjerava na najbliži odgovarajući aerodrom.

U ovom slučaju, najozbiljnije se razmatrala opcija preusmjeravanja leta za Budimpeštu, što bi za putnike značilo ne samo dodatno vrijeme u vazduhu, već i komplikovan logistički problem organizovanja prevoza sa drugog aerodroma, u drugoj državi.

Bezbjednost nije bila ugrožena

Napetost je konačno prekinuta kada je zakasneli kontrolor leta stigao na svoje radno mjesto. Veza sa avionom je uspostavljena, data je dozvola za slijetanje i „Rajanerov“ avion je konačno bezbjedno dodirnuo pistu. Ubrzo nakon incidenta oglasila se i Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP), koja je potvrdila da je do kašnjenja došlo zbog „pojedinačnog propusta zaposlenog“ koji nije na vrijeme došao u smjenu.

U svom saopštenju, HKZP je naglasio ključnu činjenicu: bezbjednost putnika i posade ni u jednom trenutku nije bila ugrožena.

Iako toranj u Osijeku nije bio operativan, let je sve vrijeme bio pod nadzorom Oblasne kontrole leta u Zagrebu, koja prati avione na većim visinama.

Prema zvaničnim podacima, procedura je brzo sprovedena po utvrđenim pravilima, a ukupno kašnjenje aviona na kraju je iznosilo dvanaest minuta.

Iako je incident završen bez posljedica po bezbjednost, pokrenuo je ozbiljna pitanja o procedurama i odgovornosti. Hrvatska kontrola zračne plovidbe najavila je pokretanje disciplinskog postupka protiv odgovornog radnika kako bi se utvrdile sve okolnosti i spriječilo ponavljanje sličnih situacija.